idealna tjelesna masa

Idealna tjelesna masa – formula i računanje

IDEALNA TJELESNA MASA

Idealna tjelesna masa je način prikazivanja naših tjelesnih proporcija. Odavno znamo da naše zdravlje može prikazati matematički. Od  umjetničkih prikaza, poput Vitruvijskog čovjeka Leonarda da Vincija, do formula Adolphe Queteleta, znamo da percepcija zdravog tijela može iskazati matematički. Od BMI indeksa tjelesne mase pa do formule po Devinu i Robinsonu više je formula kojima se računa (Peterson, Muller, Broca indeks i drugi). 

Ovdje je za primjer navedena formula prema Robinsonu (Devine). Unosom podataka možete dobiti broj kilograma kao procjenu idealne tjelesne mase:

 

Za računanje idealne tjelesne mase (da, množina, puno formula, nije jedna) potrebni su tek visina i spol. Neke formule skroz pojednostavljene pa koriste samo visinu. Različite su i dobivene vrijednosti, naravno. 

Evo primjera izračuna različitih formula za mušku osobu visoku 181 cm:

0 kg
Robinson
0 kg
Devine
0 kg
Broca
0
Peterson

Rezultati jasno pokazuju odstupanja različitih formula unutar 4 kg. Od najviše 76 do najmanje 72 kg. Nije cilj gledati jedan broj, puno je bitnije posmatrati raspon. Čak i ako ste skloni održavati godinama istu kilažu, sasvim je u redu dobiti zimi kilogram dva više, ljeti ih skinuti.

 

idealna tjelesna masa

IDEALNA TJELESNA MASA U PRIMJENI

Primjena je svestrana. Od izračuna doze lijeka u medicini do nutricionizma. Idealna tjelesna masa je broj kojim procjenjujemo građu tijela u odnosu na njegov biološki dizajn. U prijevodu, predstavlja broj (kilograma) za koji je skelet optimalno predviđen. Tjelesna masa (“težina”, kilogrami) je općenito ključna za odrediti koliko hrane nam treba za njeno održavanje. Međutim, kilogrami sami po sebi nisu dovoljan vodič za unos kalorija. Evo primjera gdje možete izračunati svoj kalorijski unos prema ciljevima dobitka ili gubitka tjelesne mase.

 

Ako imamo višak ili manjak kilograma, važno je znati koliki je taj višak/manjak ako želimo korekciju. Idealna tjelesna masa nam služi kao polazna točka za oduzimanje ili zbrajanje. To nije broj koji morate postići (na 4 decimale) i gotovo. 

Sasvim je u redu imati višak mišićne mase (u odnosu na neaktivnu osobu). Dolazi kao prirodan rezultat tjednih sati kvalitetnog vježbanja ili sporta. Kvaliteta odnosno sadržaj viška mase je važan, ali još uvijek ne mijenja broj idealne tjelesne mase. Naime, kvalitetan višak odnosno solidnu mišićnu građu imamo samo i jedino ako vježbamo snagu i otpor. 

Prestankom treniranja ili bavljenja sportom, tijelo će mišićnu masu koja mu je trebala za višu razinu tjelesne aktivnosti jednostavno razgraditi. Ali to je druga tema, kao i s njom povezano pitanje „Koliko proteina trebam unositi?“. Članak na temu unosa proteina je ovdje.

 

abak idealna tjelesna masa

IZRAČUN ENERGIJE I JOŠ RAČUNANJA

Račun unosa energije (kalorije) počinje negdje kad treba usporediti izvagane kilograme s izračunom idealne tjelesne mase. Nešto poput operatera na abaku. Znate, ona stara ručna drvena računaljke s kuglicama. Omogućuje jednostavne računske operacije zbrajanja i oduzimanja pomicanjem kuglica lijevo desno na drvenim šipkama. Konačni cilj je doći do idealne tjelesne mase i savladati prehranu koja služi za njeno održavanje.

Ovdje je primjer izračuna metabolizma u mirovanju po Harris-Benedict formuli:

 

Ovdje je primjer kako izgleda izračun broja kalorija kada se koristi samo formula, bez razumijevanja i interpretacije dobivenih brojeva..

Naravno, savjetovanje o prehrani je puno složeniji proces, ali u osnovi mora poći od neke referentne vrijednosti. Poput primjera abaka, idealna tjelesna masa, je točka u sredini od koje znamo u kojem pravcu treba ići kada su potrebne promjene u prehrani. Zato govorimo o personaliziranom pristupu koji će uvažiti (i povezati) genetiku, stil života, specifične potrebe na nutrijentima i zdravstvene parametre (nakupljanje vode, recimo) i sve drugo što može utjecati na trenutnu kilažu.

 

Ispravno je reći tjelesna masa a ne tjelesna težina. Uobičajeno je u govoru koristiti krivi naziv. Većina  tako govori krivo, brkajući težinu i masu. 

Kilogram (kg) je mjerna jedinica za masu (m) prema Međunarodnom sustavu mjernih jedinica (SI). Težina (G) je zapravo sila. Izražava se kao umnožak mase i gravitacijske konstante (G=m•g). Mjerna jedinica za težinu je 1 Njutn (1 N). 

reference
  • Devine BJ. Gentamicin therapy. Drug Intell Clin Pharm. 1974;8:650–655.