Aronija (Aronia melanocarpa) je voće koje je kod nas u vrlo kratkom roku postalo popularno. Utjecaji svjetskog tržišta tekućih antioksidanta i egzotičnih vrsta stizali su k nama u valovima. Od aloa vere, nonija, asai (açai) bobica i drugih koji su pripremili tržište. Aronija je stigla kao novi prvak i brzo postala iznimno popularna.
Razlog je vrlo jednostavan. Za razliku od nonija s Tahitija, spiruline i asai bobica, aronija vrlo dobro uspijeva u našoj klimi. Nismo dobili samo gotov proizvod u boci izdaleka, već novu prehrambenu kulturu za proizvodnju. Uključujući već razrađene proizvode i tehnologiju uzgoja.
Poput drugih egzotičnih voćaka nutricionistički proklamiranih super junaka, doživjela je sličnu sudbinu. Nagli uspon, širenje poput požara, jako puno ambicioznih proizvođača. Malo tko još danas pita “Što je aronija?”, gotovo svi su čuli za nju.
U međuvremenu, fama je okopnila, ali aronija se relativno uspješno zadržala u ponudi na tržištu. Gdje smo danas? Slavljena zbog svojih snažnih antioksidativnih svojstava, je li izdržala test vremena?
Od početaka veličana u epskim potencijalnim zdravstvenim koristi, koje desetljeće iskustva kasnije daje bolju poziciju za objektivniji pristup. Razumljivo je da u početku svaku novu namirnicu prati neumjereno slobodno korištenje tvrdnji i superlativa.
Od naglašavanja čudesnih moći do neusporedivog bogatstva esencijalnih nutrijenata u sastavu. Može li opravdati svu pompu potencijala u prevenciji raznih bolesti i promicanju zdravlja? Upoznajmo pobliže samu biljku i njen vrijedni bobičasti plod.
POVIJEST I MODERNO DOBA
Aronija je samoplodna biljka koja dobro uspijeva u različitim klimatskim zonama. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, ali je organizirani uzgoj razvijen najprije u Rusiji još davno za vrijeme Sovjetskog saveza.
Kao i u mnogim drugim slučajevima, priča o Aroniji seže unatrag do američkih starosjedilaca. Poznavali su je u prehrani, dodavali u pemikan i koristili u narodnoj medicini. S vremenom su je druge popularne kulture polako istisnule i ostala je gotovo zaboravljena.
U međuvremenu je stigla u Europu iz Kanade. Svojstvo otpornosti i lakoća uzgoja učinili su je popularnom u Rusiji, a potom i ostatku sjeverne Europe. Zahvaljujući ruskom botaničaru Mičurinu počeli su je uzgajati kao voćnu kulturu.
Tijekom dvadesetog stoljeća trajao je njen polagani uspon. Dok je u Rusiji uzgajana, u Americi je gotovo potpuno zaboravljena u prehrani. Više je bila korištena kao ukrasni grm za hortikulturu okućnica. S vremenom se aronija polako iz Europe vratila do Amerike kao voće. Kao i u svim dobrim filmskim zapletima, promijenila je ime. Od starog američkog naziva chokeberry, postala je poznatija kao aronija.
Ponovno je “otkrivena” devedesetih godina kada počinje njena šira popularizacija. Bilo kakva moguća veza s povijesnim događajima dobro dođe u izgradnji mitologije neke namirnice. Aronija se povezuje sa svemirskim osvajanjima Jurija Gagarina. Također kao hrana za zaštitu od radijacije poslije Černobilske katastrofe. Premda isto nije dokumentirano, prenosi se bez potvrde. Sasvim dovoljno za raspredanje mita o tajnoj superhrani koju smo “otkrili” eto jučer.
Kasnije je spori ali sigurni uspon aronije dobio više poticaja kako je 90ih svijet počeo tragati za superhranom.
Biljka naraste kao niski grm. Iz porodice je Rosaceae, srodnik jabuke i drugog jezgrastog voća. Sadrži sitne sjemenke, za razliku od svojih biljnih rođaka. Dobro podnosi hladnoću. Plodovi dozrijevaju sredinom ljeta, u osmom mjesecu. Koriste se svježe, ali puno češće prerađuju u razne proizvode.
ARONIJA U PREHRANI
Rijetko se koristi u svježem stanju, što je šteta. Može se dodati jelima i iskoristiti na više načina. Bilo bi dobro da idu čim prije u preradu, kako bi se čim više očuvala vrijedna svojstva. Svježi plodovi imaju slatkast ali opor okus. Obično se svježi koriste u kombinaciji s drugim voćem kako bi se prikrila trpkost.
Druga opcija je prerada bobica. Aronija je vrlo podatna za preradu. Najčešće se preradi u matični sok od aronije. Kuha se i u pekmez ili ide za sušenje. Aronija u prahu ima različite primjene. Čak i sušena, još uvijek je odličan dodatak za dodatak boje drugim sokovima i voćnim proizvodima.
SOKOVI
Spremno se kombinira s drugim voćkama. Ne nužno s bobičastim voćem, kombinacija s jabukom je klasičan primjer dobrog povezivanja. U paru s drugim bobičastim voćem korisna je u proizvodnji sokova. Džem, slatko i pekmez su također dobar način prerade, bilo od same aronije uz dodatak šećera ili miješanih pekmeza s drugim voćem.
SMRZAVANJE
Dobro podnosi smrzavanje. Zbog jakosti pigmenta, primarno od antocijana, u sebi nosi dosta postojanu boju. Ista vrijednost boje prevodi se i u antioksidativni potencijal. Ovo nutritivno svojstvo je glavna korist aronije i njenih prerađevina.
SUŠENJE
Aronija se suši kao sitniji voćni prah, ili sušena u nešto krupnijim komadićima. Dehidracija se obično vrši na niskim temperaturama ispod 50 °C. Sitniji prah koristi se za bojanje i nutritivno oplemenjivanje drugih sokova. Uz lanene sjemenke ili chia, može se dodati u jogurt ili chia puding. Proteinski šejkovi ili razni smoothieji su također zahvalni za dodatak mljevenih sušenih bobica aronije.
Nešto krupniji komadi se koriste kao dodatak u muesli mješavine žitarica i granolu. Ide i uz drugo sušeno voće u kolačima ili za bojanje kreme u tortama i kremastim kolačima. Krupniji komadi su odlični za voćni čaj od aronije. Boja je prirodna, a njena antioksidativna podrška stvarna. Isto na žalost ne možemo reći za “voćne” čajeve iz filter vrećica koje sadrže dodane umjetne boje i arome.
Kao prah ili mljevene sušene bobice aronije dobro je čuvati u staklenkama koje se dobro zatvaraju i propuštaju malo zraka. Sušenjem, preradom u sokove i smrzavanjem, možemo ljetnu dozu antioksidanta spakirati za jesenske i zimske dane. U vrijeme povećanih izazova i borbe imuniteta u hladnim danima.
Evo nekoliko primjera primjene aronije u kuhinji.
RECEPTI S ARONIJOM
VOĆNI LJUBIČASTI Smoothie
Sastojci
1 šalica aronija bobica, smrznutih ili svježih
1 banana
½ šalice jogurta
½ šalice mlijeka ili biljnog napitka u zamjenu
1 žlica meda ili medljikovca
Ovaj smoothie je dobar osvježavajući međuobrok na poslu ili lagani snack između većih obroka vikendom. Osvježava i podiže.
Šarena aronija salata
Sastojci
Miks lisnate zelene salate, crvenog radića, matovilca
Microgreens, zeleni izdanci povrća
Aronija bobice
Kozji sir, ili kuhani domaći ili lički škripavac
Crveni grah, kuhani
Crne masline
Maslinovo ulje i jogurt
Od jogurta i limuna napraviti dressing za salatu. Dodati aronija bobice gnječene nožem, za boju. Promiješati mikro zelenje (ili klice) i salatu s orasima i drobljenim sirom. Preliti dresingom. Sastojke birati prema kalorijskim i nutritivnim ciljevima, u omjeru više ili manje salate.
Slatko trpki tamni umak za mesno pečenje
Sastojci
1 šalica aronija bobica, svježih ili smrznutih
¼ šalica octa (jabučni ili acetto balsamico)
1 jušna žlica meda
Sol i papar po ukusu
Na octu kratko skuhati bobice, med, sol i začine dok se ne reducira na sos. Koristiti kao prilog ili preljev uz pečenu puricu, pile ili drugo mesno pečenje.
NUTRITIVNA SVOJSTVA ARONIJA BOBICA
Dodatak aronije u svježem, smrznutom, sušenom ili tekućem obliku daje priliku za obogaćivanje mnogih jela. Primarno će podići boju jela i dodati posebnu notu okusa. Uz to sve, boja znači dodatak prije svega antioksidativnih koristi u jelo.
Poput ostalog voća, udio bjelančevina je dosta nizak 0,7 g. S 0,1 % je udio masti su praktično zanemariv. Od ukupnih 14 g ugljikohidrata, iskoristivi dio bez vlakana su gotovo u potpunosti šećeri 8,8 g. Aronija sadrži odličan udio vlakana (5,6g na 100 g bobica). To je gotovo četvrtina dnevno preporučenog unosa.
Vitaminski sastav nema puno za istaknuti. Napominjem kako su podaci za svježu bobicu, ne za prerađevine. Već na prvi pogled se u sastavu izdvajaju antioksidativni vitamini A, C, E. Najviše je vitamina C i K, u odnosu na preporučeni dnevni unos.
Vitamini B kompleksa općenito su vrlo skromno zastupljeni. Vitamin B1 0,02 mg 1,8% DV, vitamin B2 0,02 mg 1,4% DV, vitamin B3 0,3 mg 1,9% DV. Nešto bolji su vitamini A i E, s oko 12% DV.
Od mineralnih tvari u sastavu ponešto se ističu kalij i fosfor. Željezo sa skromnih 0,9 mg na 100g bobica donosi svega 5 do 6% preporučenog dnevnog unosa. Prilično daleko od toga da aronija dobije pridjeve poput “bogat” ili “obilat” izvor željeza. Nije rijetko susresti preuveličavanje brojeva za željezo u nekoj hrani, iako iza njih ne stoje adekvatni brojevi.
Tamno ljubičasta nijansa bobica aronije ukazuje na bogat sadržaj antocijana, klase moćnih antioksidanta. Antocijanini su poznati po sposobnosti hvatanja slobodnih radikala. Zajedno s antioksidantima koje proizvodi ljudsko tijelo, igraju važnu ulogu u kontroli oksidativne ravnoteže u tijelu.
Oksidativni stres je stanje uzrokovano neravnotežom između štetnih slobodnih radikala i zaštitnih antioksidanta, koji ih hvataju ili neutraliziraju njihov štetni potencijal. Ako traje dugo, ova neravnoteža je u podlozi procesa starenja i razvoja kroničnih degenerativnih bolesti.
Jedna od mjera kojom uspoređujemo jakost određenog antioksidanta je takozvana ORAC ljestvica. Od njene objave za aroniju počinje vrijeme popularnosti i zvjezdani status koji do danas uživa. Za početak, razjasnimo malo više što je ORAC?
Vrijednost kapaciteta apsorpcije kisikovih radikala (ORAC), mjera antioksidativnog kapaciteta, opisuje učinkovitost aronije protiv oksidativnog stresa. Uz 16.000 jedinica aronija se doista može pohvaliti jednom od najviših ORAC vrijednosti među voćem.
Međutim, ORAC vrijednosti su prije desetak godina povučene. Objavila ih je i povukla američka prehrambena administracija. Jednostavan razlog tomu jesu česte zloupotrebe ORAC ljestvice od strane raznih proizvođača. Ljestvica je postala predmet eksploatacija i nesmiljenog manipuliranja podacima.
Naprosto, svi su pokušavali istaći što veću antioksidativnu moć svojih proizvoda. Gledajući tako, sve se svelo na to koliko neko voće ima antioksidanta. Kako ne bi krivo shvatili, to je značajno mjerilo kvalitete i hranjive vrijednosti. Ali nije jedino. Iz gore vidljivog teksta, vidljivo je zašto.
Hrana je višedimenzionalna. Ne može se posmatrati kroz prizmu samo jednog mjerila. Mora se gledati njena ukupnost, kako bi procijenili objektivno njenu vrijednost i mjesto u prehrani. Svi su nutritivni sastojci bitni.
Je li aronija bezvrijedna ako joj maknemo antioksidativnu oreolu supervoća? Treba li ORAC zanemariti? Naravno da aronija nije bezvrijedna, čak i ako isključimo antioksidante, koji jesu njega glavna nutritivna moć. Nisu ORAC vrijednosti propale, samo su stavljene malo u pozadinu. Kako ne bi od drveća izbliza izgubili šumu iz vida.
ANTIOKSIDANTI I ARONIJA
Znanstvena istraživanja istražuju potencijal aronije prehrani kod različitih bolesti. Primarno kardiovaskularnih bolesti, uključujući metabolički sindrom (dijabetes i visoki krvni tlak). Studije pokazuju da može sniziti LDL kolesterol, djelovati na visoki krvni tlak i regulaciju šećera u krvi. Većina istraživanja pripisuje korisna djelovanja polifenolnim antioksidantima u aroniji.
Antioksidanti iz voća općenito pridonose zdravlju srca i ukupne krvožilne funkcije. Snažna antioksidativna svojstva daju aroniji mnoga obećanja i ulogu nutritivnog saveznika u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, vodećeg globalnog uzroka smrtnosti. Međutim, kritičari u preglednim radovima navode kako dosad istraženi učinci odnose uglavnom na osobe s kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom.
Kao problem za kompletnije zaključke navode nedostatak studija o učinku prevencije. Preciznije, želimo više podataka i istraživanja o učinku aronije kod onih s povišenim rizikom za razvoj dijabetesa, kod inzulinske rezistencije i kardiovaskularnih bolesti.
Medicina slične ograde (trebamo još istraživanja) slično navodi i kod drugog voća i povrća s proklamiranim koristima po zdravlje. Naravno, bobice nisu tablete. Tražimo li u njima djelovanje lijekova, gledamo u krivom smjeru. Ne djeluju na isti način, niti su usporedive snagom. Kako god ocijenili njihov učinak, nedvojbeno je da imaju korisno djelovanje i pozitivan doprinos zdravlju.
Osim zdravlja kardiovaskularnog sustava, pozornost je privukao i utjecaj aronije na zdravlje kože. Antioksidansi aronije pomažu u zaštiti kože od oksidativnog stresa izazvanog djelovanjem okoliša, poput UV zračenja i raznih kemikalija. Osjetljivost kože u održavanju elastičnosti odražava se na prerano starenje i s tim povezane potencijalne rizike. Vanjski antioksidanti su podrška upravo u tom dijelu. Koža je organ koji sporo radi, ali dugo pamti štetu.
Utjecaj na jačanje imuniteta je uvijek zanimljiv za istraživanje. Može li aronija ojačati imunitet, odgovor je sličan prethodnom. U teoriji će spoj više bioaktivnih spojeva, uključujući vitamine, minerale i polifenole sigurno donijeti određene koristi za imunitet. Sve je tu za očekivani sinergistički učinak kroz antioksidativnu i nutritivnu podršku imunosnog sustava.
Pa ipak, djelovanje na kulturu stanica ne može se prevesti na ljudsko tijelo tek tako. Nije poput prostog zbrajanja 1+1=2. Premda ne nosi na svojim leđima imunitet, aronija može biti vrijedna vanjska podrška tijelu kad se brani od infekta i bolesti.
Osim kod imuniteta, aronija kroz antioksidativna i protuupalna svojstva puno obećava i na drugim područjima istraživanja. Prije svega kod kroničnih bolesti, karcinoma, dijabetesa te bolesti srca i krvnih žila. Kako god podvučemo crtu, aronija je nutritivni dragulj bogat antioksidantima. Gledano nutritivno, na sadržaj antioksidanta dodajmo još nešto vitamina i minerala.
Sve su to razlozi dovoljni za uvrstiti ovu moćnu bobicu na listu podrške zdravlju. Većina dobrobiti aronija dijeli iz svoje duboke tamne boje. Premda nije čudesno moćnija od drugog bobičastog voća (borovnica, malina…), svakako ima pregršt nutritivnih prednosti.
Zasluženo se ističe zbog njih. Nema sumnje da je dobro imati aroniju na jelovniku. Prošla je put, poput drugih hit namirnica, od popularnosti do pada interesa s vremenom. Hrana nije zlatni rudnik brzog bogaćenja s nekoliko hit namirnica. Nijedna vrsta ne sadrži sve što nam treba, uključujući GMO akrobacije industrije masovne proizvodnje hrane.
Vjerojatno ćemo još neko vrijeme slušati čudotvorna svjedočanstva i superlative na razini “liječi sve osim kvara na autu”. Ako zanemarimo marketing i bombastične naslove, aronija je korisno voće visoke dodane vrijednosti. Ne treba puno razmišljati zašto bi za nju vrijedilo pronaći mjesta na jelovniku.
Dodatni poticaj je uzgoj. Došla je izdaleka, i dobro se adaptirala na naše podneblje. Svatko je može posaditi u vrtu, nije zahtjevna za uzgoj. Srećom pa su s njom stigli i suvremeni načini prerade. Prepuštena okusu, bez pozadinske poruke o antioksidantima, mnoge bi odbila na prvo kušanje.
Karakteristično trpki okus je slično ribizu teško osvaja na prvu. Ovako imamo čitavu paletu proizvoda koja olakšava njeno korištenje. Kako bi dobili najviše od nje, dobro je imati različite načine kako je uključiti u uravnoteženu prehranu. I preskočiti trpko kiselkasti okus koji nije privlačan svima.
Više je praktičnih načina za uključivanje aronije u prehranu. Neke smo nabrojili u primjerima recepta. Voli kombinacije i može dati ukusan način da se iskoriste njezine zdravstvene dobrobiti. Bilo da se konzumira svježa, u prahu, smrznuta, kao sok ili u džemovima i umacima. Za nutricionizam nema dvojbe, aronija je siguran dobitak ako se uključi u prehranu.
Prava privlačnost modre bobice nije u okusu, već u antioksidativnom bogatstvu duboke, tamno modre boje.
- Institute of Medicine: Dietary Reference Intakes for Vitamin C, Vitamin E, Selenium, and Carotenoids Food and Nutrition Board. National Academies Press, Washington, DC2000
-
Lackner S, Sconocchia T, Ziegler T, Passegger C, Meier-Allard N, Schwarzenberger E, Wonisch W, Lahousen T, Kohlhammer-Dohr A, Mörkl S, Derler M, Strobl H, Holasek SJ. Immunomodulatory Effects of Aronia Juice Polyphenols-Results of a Randomized Placebo-Controlled Human Intervention Study and Cell Culture Experiments. Antioxidants (Basel). 2022 Jun 28;11(7):1283.
-
Christiansen CB, Mellbye FB, Hermansen K, Jeppesen PB, Gregersen S. Effects of Aronia melanocarpa on Cardiometabolic Diseases: A Systematic Review of Quasi-Design Studies and Randomized Controlled Trials. Rev Diabet Stud. 2022 Jun 30;18(2):76-92.
-
Xie L, Vance T, Kim B, Lee SG, Caceres C, Wang Y, Hubert PA, Lee JY, Chun OK, Bolling BW. Aronia berry polyphenol consumption reduces plasma total and low-density lipoprotein cholesterol in former smokers without lowering biomarkers of inflammation and oxidative stress: a randomized controlled trial. Nutr Res. 2017 Jan;37:67-77.
-
Hawkins J, Hires C, Baker C, Keenan L, Bush M. Daily supplementation with aronia melanocarpa (chokeberry) reduces blood pressure and cholesterol: a meta analysis of controlled clinical trials. J Diet Suppl. 2021;18(5):517-530.
