Na nedavnoj promociji knjige “Sportska prehrana” (Šatalić, Mišigoj-Duraković, Sorić 2016.) kava je spomenuta u jednom poglavlju, usputno o kofeinu i nutrigenomici. Kava kao dobro poznat stimulans, omiljena kod opće populacije, ali nije strana niti u svijetu sportske prehrane. O kavi se toliko toga zna, brojna su istraživanja otkrila njene tajne. Sada imamo i mapiran genom kave.
Ima li nešto što ne znamo o kavi? Počnimo od njene osobne iskaznice – mapiran je genom kave. To je rječnik genetike. Pomoću njega odnedavno znamo njenu biološki kod, osnovu postojanja svake vrste.
Kavu možemo popiti u svakom kafiću, dakle, u svakom većem mjestu i naselju u zemlji. Vratimo se genima, ishodištu svake dobre rasprave o hrani. Mnogim će kavoljupcima srce ♥ jače zakucati kada znaju da se njihov omiljeni napitak uvrstio na listu živih bića i tvari čiji smo genom mapirali u potpunosti. U prijevodu, to znači digitalnu DNK vječnost, jer znamo sve njene gene.
Tako zahvaljujući radu objavljenom u časopisu Science (1) sada znamo sve gene biljke Robusta kave (Coffea canephora). Nakon otkrića ljudskog genoma, genetičari dalje grabe naprijed otkrivajući nam tajne genetike, marljivo skupljajući genome važnih vrsta, biljnih i životinjskih. Jedna od prilično važnih, čini se Kava je drugi količinski najuživaniji napitak na našoj planeti (poslije zelenog čaja, naravno).
Brojke govore da je kava crno zlato u prehrani, ono što je nafta u ekonomiji. Pripada u commodity robu, luksuz i uživanje, premda ima korisnih sastojaka. Neki podaci navode kako je to roba kojom se poslije nafte najviše trguje na našoj planeti.
S
Svaki dan se popije preko 2,2 milijarde šalica kave! Nevjerojatan podatak. Dakle, u prosjeku svaki treći čovjek dnevno pije kavu! Površina na kojoj se uzgaja iznosi preko 11 milijuna hektara! Kako ne bi morali računati, evo odgovora. Ista odgovara površini Bugarske (i Bugari vole kavu, naravno).
GENOM KAVE I KOFEIN
Mapiranje genoma kave otkrilo je kako biljka kodira enzim (NMT, N-metil transferaza) odgovoran za proizvodnju kofeina. To je glavni stimulans u kavi, poticajni alkaloid bez kojeg mnogi ne mogu zamisliti otvoriti oči ujutro. Također, zanimljivo je otkriće kako se, evolucijski gledano, proizvodnja kofeina razvila nezavisno u kavi, kakau i zelenom čaju. Dakle, svatko svojim putem do kofeina, magične molekule stimulansa.
Naučili smo iz genoma kave kako teče proizvodnja sastojaka, obrambenih tvari kave, zrenje ploda i što čini konačno zrno kave dobrom sirovinom za šalicu omiljenog napitka diljem svijeta. Informacije o genomu će pomoći stjecanju znanja kako bolje kultivirati i proširiti uzgoj sorte Arabica.
Jedini problem s kavom je što Arabica uspijeva samo na određenim visinama i u određenim uvjetima. Robusta je nešto otpornija, ali i manje atraktivnog okusa i arome. Zato je mapiranje genoma kave važno, kako bi se vrsta očuvala u svjetlu rastuće potrošnje. Naravno, mapirani genom kave ujedno je razlog za veselje znanstvene zajednice. Još više na sreću svjetske kofeinske zajednice, ljubitelja kave.
U Hrvatskoj statistika kaže da nema gotovo nikog tko ne pije kavu. Jedno istraživanje navodi kako na upit “Pijete li kavu?” u Hrvatskoj 99,1% odgovara opojnim DA (2). Dakle ni jedan posto, odnosno, u popularnom žargonu rečeno, nula bodova. Zaključak se sam piše.
Kava je toliko udomaćena da više uopće ne poimamo kako je prošla dalek put od polja gdje je ubrana, do curenja crnog napitka u šalicu. Sad je otkriveni genom napravio važan korak za čuvanje vrste za buduće generacije. Robusta, Arabica, mješavina i druge egzotične rijetke vrste, po preferenciji. Povremene reklame nas podsjete na to, ali u stvarnosti, nije pitanje kako i odakle dolazi. Kava je kemijski background na kojem ide dobar broj ljudi.
Za neke važna neodgodova dnevna obaveza, nerijetko u fiksno i nepromjenjivo vrijeme za uživanje. Razlike su tek u sadržaju šalice, te nijansama kako preferiramo piti kavu. Brzu, espresso, kratku, dugu, produženu, bez mlijeka, crnu, tursku, s cimetom, capuccino, macchiato.
REFERENCE
- The coffee genome provides insight into the convergent evolution of caffeine biosynthesis, Science 05 Sep 2014: Vol. 345, Issue 6201, pp. 1181-1184
- Naglić, T., Cerjak, M., Tomić, M. (2014). Utjecaj sociodemografskih obilježja potrošača na ponašanje u kupnji i konzumaciji kave. Agroeconomia Croatica. 4 (1), 8-15.
