Na nedavnoj promociji knjige “Sportska prehrana” (Šatalić, Mišigoj-Duraković, Sorić 2016.) kava je spomenuta u jednom poglavlju, usputno o kofeinu i nutrigenomici. Kava kao dobro poznat stimulans, omiljena kod opće populacije, ali nije strana niti u svijetu sportske prehrane. O kavi se toliko toga zna, brojna su istraživanja otkrila njene tajne, mapiran je genom kave. Ima li nešto što ne znamo o kavi? Počnimo od njene osobne iskaznice – mapiran je genom kave – odnedavno znamo njenu biološku osnovu postojanja.
Kavu možemo popiti u svakom kafiću, dakle, u svakom većem mjestu i naselju u zemlji. Vratimo se genima, ishodištu svake dobre rasprave o hrani. Mnogim će kavoljupcima srce jače zakucati kada znaju da se njihov omiljeni napitak uvrstio u listu živih bića i tvari čiji smo genom mapirali u potpunosti. Tako zahvaljujući radu objavljenom u časopisu Science (1) sada znamo sve gene biljke Robusta kave (Coffea canephora). Nakon otkrića ljudskog genoma, genetičari dalje grabe naprijed otkrivajući nam tajne genetike, marljivo skupljajući genome važnih vrsta, biljnih i životinjskih. Jedna od prilično važnih, čini se, je drugi količinski najuživaniji napitak na našoj planeti (poslije zelenog čaja, naravno), kava.
Brojke govore da je kava crno zlato u prehrani, što je nafta u ekonomiji. Neki podaci navode kako je to roba kojom se poslije nafte najviše trguje na našoj planeti. Svaki dan se popije preko 2,2 milijarde šalica kave. Dakle, u prosjeku svaki treći čovjek dnevno pije kavu! Površina na kojoj se uzgaja iznosi preko 11 milijuna hektara, što odgovara površini Bugarske (i Bugari vole kavu, naravno).
Mapiranje genoma kave otkrilo je kako biljka kodira enzim (NMT, N-metil transferaza) odgovoran za proizvodnju kofeina. To je glavni stimulans u kavi, poticajni alkaloid bez kojeg mnogi ne mogu zamisliti otvoriti oči ujutro. Također, zanimljivo je otkriće kako se, evolucijski gledano, proizvodnja kofeina razvila nezavisno u kavi, kakau i zelenom čaju. Dakle, svatko svojim putem do kofeina, magične molekule za čovjeka.
Naučili smo iz genoma kave kako teče proizvodnja sastojaka, obrambenih tvari kave, zrenje ploda i što čini konačno zrno kave dobrom sirovinom za šalicu omiljenog napitka diljem svijeta. Informacije o genomu će pomoći sticanju znanja kako bolje kultivirati i proširiti uzgoj sorte Arabica. Problem s kavom je što Arabica uspijeva samo na određenim visinama i u određenim uvjetima. Zato je mapiranje genoma kave važno, i ujedno razlog za veselje znanstvene zajednice, a još više svjetske kofeinske zajednice, ljubitelja kave.
U Hrvatskoj statistika kaže da nema gotovo nikog tko ne pije kavu. Jedno istraživanje navodi kako na upit “Pijete li kavu?” u Hrvatskoj 99,1% odgovara opojnim DA (2). Dakle ni jedan posto, odnosno, u popularnom žargonu rečeno, nula bodova. Zaključak se sam piše, kava je toliko udomaćena da više ne poimamo kako je prošla daleki put od polja gdje je ubrana do curenja u šalicu. Povremene reklame nas podsjete na to, ali u stvarnosti, nije pitanje kako i odakle dolazi. Kava je naš kemijski background, fiksna i neodgodova dnevna obaveza. Razlike su tek o sadržaju šalice, te nijansama kako preferiramo piti kavu.
reference
- The coffee The coffee genome provides insight into the convergent evolution of caffeine biosynthesis, Science 05 Sep 2014: Vol. 345, Issue 6201, pp. 1181-1184 DOI: 10.1126/science.1255274
- Naglić, T., Cerjak, M., Tomić, M. (2014). Utjecaj sociodemografskih obilježja potrošača na ponašanje u kupnji i konzumaciji kave. Agroeconomia Croatica. 4 (1), 8-15.
