Limun (Citrus limon (L.) Burm.) je plod zimzelenog drveta koje uspijeva u toplim podnebljima. Pripadnik roda citrusa, porodice Rutaceae (rutovke). Kolokvijalno ga volimo imenovati u skupinu južnog voća. Dio je šire obitelji citrusa ili agruma. Možda bi najbolji kratki opis bio – limun za imunitet. Rado ga se sjetimo zimi ili kada imunitet padne u iskušenje pred virusnim i bakterijskim bolestima. Ali on nije samo zimska namirnica, već puno više od toga.
Limunovo drvo cvate i daje plodove 2 do 3 puta godišnje. Osim u mediteranskom podneblju, može se posaditi i u većoj tegli ili posudi u stanu ili vrtu ako nekim slučajem ne živite u južnom, suncem okupanom kraju. Kažemo da je plod sočan, pun soka, osvježavajućeg kiselog okusa. Asocijacija na limun je kiselost koju daje limunska kiselina. .
Limun i limeta sadrže najveću koncentraciju limunske kiseline među citrusima (do 8% suhe tvari). Limunska kiselina je trikarboksilna organska kiselina čija je koncentracija u limunovom soku oko 45g/l. To je 45 grama limunske kiseline na litru cijeđenog svježeg limunovog soka. pH limunovog soka je između 2 i 3 (ovisno o sadržaju drugih tvari u njemu, sok ne sadrži samo limunsku kiselinu, već i askorbat i druge organske kiseline, proteine i druge tvari u različitim omjerima. Prilično kiseli pH, nisko na ljestvici pH kiselosti. Uvijek super dodatak za raspiriti razgovor kad se osnovna kemija ubaci u temu “alkaliziranja” orgnizma.
Limunska kiselina u tijelu se nalazi u anionskom obliku koji zovemo citrat, i oni su prirodni produkt ljudskog metabolizma. Jedan od glavnih načina na koji dobivamo energiju u organizmu je ciklus limunske kiseline (citratni ili Krebsov ciklus). To je veliki aerobni biokemijski kotač koji trošeći kisik za oksidaciju “guta” i vrti dalje produkte razgradnje šećera i masti, te hrani naše energijske centrale (mitohondrij) energijom bogatim spojevima koji pritom kruženju nastaju. Osim dobivanja energije, ciklus limunske kiseline je ujedno izvor za preteče spojeva od kojih se radi sinteza glukoze, aminokiselina, masti te purinskih i pirimidinskih baza. Limunska kiselina je jedna od karika u ciklusu limunske kiseline.
Limunska kiselina je prirodni sastojak krvi i urina. Najzastupljenija je ionizirana organska tvar u urinu. Tijelo održava pH krvi stabilnim, regulirajući pritom količinu kiselina i viškove izlučuje filtracijom u bubrezima van. Važno je naglasiti da u urinu citrati prirodno priječe nastanak kalcijevih kamenaca inhibirajući kristalizaciju kalcijevih spojeva. U normalnom ritmu, ovisno o pH urina, bubrezi izlučuju oko 10 do 35% limunske kiseline u sastavu mokraće, a ostatak reapsorbiraju. Citrati iz hrane koji se apsorbiraju u probavnom traktu, skromno povisuju izlučivanje citrata putem bubrega. Razlog je tome što gotovo sav citrat koji uđe iz hrane, završi u žrvnju citratnog ciklusa, te organizam napušta kao CO2. Prevedeno i pojednostavljeno, potrebne su litre soka limuna i vode, te tjedni upornog ponavljanja da bi se postiglo vrlo skromno, u najboljem slučaju, povećano izlučivanje citrata izvorima iz hrane. Zanimljivo je napomenuti kako limun također sadrži i oksalate, koji su pretežita osnova bubrežnih kamenaca, pa i zbog njih vrijedi paziti na količine koje se unose.
Ako limun kupujete u maloprodaji ili supermarketu, na štandu na tržnici bez deklaracije i oznake geografskog podrijetla, velika je vjerojatnost da su plodovi tretirani imidazolilom. Obično sitna deklaracija govori “kora nije jestiva, zaštitno sredstvo: imazalil (citrosol)”, pažljivo čitajte. Nemojte takvu koricu koristiti za kolače ili druge svrhe. Također, pranje deterdžentom i drugim kemijskim sredstvima nema puno smisla, jer takva korica nije i neće biti za jelo, čime god je pokušali ribati. Iako se limuna sjetimo obično kada iscrpljeni imunitet poljulja naše zdravlje, dakle u jesenjim i zimskim mjesecima najčešće, zanimljivo je da samo limunovo drvo vrlo osjetljivo na sam pomen smrzavanja. Ima kritičnu temperaturu okoline -5 °C, jer je jako osjetljiv na smrzavanje i mraz. Već spomenuti fungicidi nisu jedini problem kod zaštitnih sredstava, jer se koriste i voskovi da stvore film i produže trajnost limuna na polici, pa limun uvijek dobro operite prije rezanja i trošenja za hranu. Ako možete, uvijek dajte prednost organski uzgojenim limunima.
HRANJIVE TVARI
Od hranjivih tvari, vjerojatno je prva namirnica koje se svi sjećaju kada govore o vitaminu C. Limun je poznat i po svojim flavonoidima, vjernim pratiteljima vitamina C. To su fitonutrijenti čija se antioksidativna svojstva i druga korisna djelovanja ističu neovisno o vitaminu C. Limun za imunitet je svima poznata veza. Pod plaštem limunske kiseline, ovu tezu nose vitamin C i prateći bioflavonoidi. Neki od najpoznatijih u klasi flavonoida limuna su rutin, hesperidin i kvercetin. Samo o njima bi se dalo pisati mnogo i naširoko. Sadržani su u pulpi limuna i u korici, zajedno s drugim korisnim spojevima. Najbolje je ako imate pristup organski uzgojenom limunu, jer imate priliku uživati koristi cijelog ploda, uključujući koricu odnosno egzokarp limuna.
Nutrijenti sadržani u limunu su, naravno, vitamin C, ali tu je kao i u svim citrusima beta karoten ( i drugi karotenoidi, uključujući lutein i zeaksantin za žutu boju), pa vitamini A, E i B kompleks (B1, B2, B3, B5, B6, B9), minerali (uz vrlo nizak sadržaj natrija) kalij, kalcij, magnezij, željezo te oligoelementi bakar, mangan, cink). Limun je kiselog pH zahvaljujući visokom udjelu od 6-8% limunske kiseline.
Osim što daje kiseli okus, vrlo uspješno se apsorbira u probavnom traktu. Vrlo mali postotak izlazi stolicom neapsorbiran. Sve što uđe u organizam izlučuje se ili metabolizira tijekom 24h (manji dio urinom te većina kao C02 iz citratnog ciklusa). Ako limunovim sokom zakiselimo obrok, dajemo dobre okolišne uvjete nužne za razgradnju i apsorpciju minerala (željezo, kalcij). Uz osvježavajući učinak, pojačanje arome hrane, limunov sok općenito je dobar za probavu hrane. Često se koristi u prilozima, kao cijeđeni limunov sok.
Dresinzi za salatu odlično funkcioniraju. Za meso posebno ono s roštilja i suhomesnati proizvodi s nitratima, ima važno antioksidativno značenje. Meso se može tretirati limunovim sokom prije pečenja. Može i neposredno na tanjuru. Kriška limuna se redovito služi uz neka mesna jela, primjerice bečki ili zagrebački odrezak. Često je u jelima u kombinaciji s peršinom.
Tretiranje krumpira prije prženja limunovom kiselinom pokazalo je da se manje razvija akrilamida prilikom prženja. Limunska kiselina plus vitamin C i bioflavonoidi jaki su razlozi zašto je limun za imunitet puno više i šire iskoristiv od dodavanja u mlaki čaj.
Zanimljivo je da kiselina razgrađuje geosmin, aromatski spoj koji daje svojstven okus zemlje. Primjerice za ciklu ili kod krumpira, riječne ribe (npr. šaran, som) i nekih drugih namirnica. Sok limuna sadrži značajan udio limunske kiseline plus askorbinska kiselina (vitamin C) se zato koriste u ribljim jelima i kao korektiv okusa. Možete ga posuti i preko salate ili ribane cikle u jelima, u istu svrhu.
Finonutritivni sastojci i njihovo korisno djelovanje
Svojstva limuna istražujemo u interakciji njegovih bioaktivnih tvari s ljudskom biokemijom i patologijom, a rezultati se tiču vrlo zanimljivih područja za naše zdravlje. Limun i limunova kora sadrže i druge spojeve. Ne samo limunsku kiselinu i vitamin C. Sadržaj bioaktivnih tvari uključuje flavonoide, fenolne kiseline, saponine, tanine, esencijalna ulja, glikozide, fitosterole, limonoide, karotenoide, sinefrin i brojne nutraceutike.
Antioksidativno djelovanje zaštitni je znak limuna za imunitet. Sadrži više vrsta antioksidanta među kojima se uz vitamin C ističu već spomenuti flavonoidi rutin i kvercetin. Ista ekipa daje još jedan koristan pravac djelovanja – protuupalna aktivnost.
Korisno djelovanje tu ne prestaje, idemo na imunitet. Imunomodulatorno djelovanje korisno se ispoljava kod alergija, utječe na odgovor na alergene. Vezano uz našu imuno funkciju, flavonoidi limuna vole se petljati i u replikaciju virusa smetajući njihovo razmnožavanje, te se ponašaju antikancerogeno.
Limun i šećer
Postavlja se pitanje kako konzumirati limun za maksimalnu korist, te minimalan rizik od nepoželjnih djelovanja. Okus i jaka kiselost limuna traže ublažavanje i prikrivanje, pa je u praksi došlo do šećerenja limuna od pića do slatkih jela. Osim kombinacije slatkog i kiselog okusa, gledano s točke zdravlja, ovo nije najsretnija kombinacija.
Osobito ako gledamo pripravke s većim udjelom limuna ili limunova soka. Rađeni kao slatkiši, postali su popularni limuncini, ušećerena korica limuna, limunada kao cijeđeni sok limuna sa šećerom. Često konzumiranje većih količina šećera i kiseline skupa nije dobra kombinacija za zube.
Jedan od načina kako isključiti loš rezultat ove za mnoge neodoljive kombinacije okusa, jesu prirodna sladila poput stevije i poliola. Svojom snažnom ali beskalorijskom slatkoćom mogu dati traženu slatku komponentu okusa, te učiniti da sve ono što očekujemo kao zdravo od limuna, i dobijemo, ali bez šećerne cijene pripitomljavanja njegove kisele snage.
Oprezno s limunom kod nekih stanja
Obično je iritacija limunom posljedica pretjeranog konzumiranja. Iako može olakšati simptome jake želučane kiseline, pretjerana konzumacija može imati suprotan učinak. Premda limun općenito ima dobar učinak na probavni trakt, nije preporučljiv 100% vremena i u bilo kojim uvjetima. Treba paziti kod želučanih problema, poput GERD, osjetljivog želuca, gastritisa.
Oprez, svakako, kod otvorenih rana i iritacija u probavnom traktu, čireva, gastritisa i svih terapija kod kojih želudac postaje osjetljiva točka. Posebno ako pijete puno lijekova u obliku tableta. Kisela hrana za neke može biti okidač za želučane probleme, pa je bitna preporuka o pažljivom rukovanju s limunom, vremenom i količinom koja se konzumira.
Kako je već navedeno o limunu i dobrobiti zubne cakline, česta konzumacija vode s limunom nije dobra ako je u pitanju erozija zubne cakline ili karijes. Kod dehidracije, možda zvuči paradoksalno, ali treba paziti na količinu. Mala količina limunova soka djeluje jako osvježavajuće, ali pretjeran unos može zbog povišenog unosa vitamina C potaknuti bubrege na pojačan rad i tako odmoći kada je dehidracija u pitanju.
Mršavljenje i post
Osim što je limun za imunitet bitna cjelogodišnje dostupna namirnica, vrlo često se koristi i kao podrška mršavljenju ili prehrambenom postu. Limunov sok i voda odavna su poznati kao tekućina za održavanje tijela na režimu posta. Danas se ova pomalo zaboravljena tjelesna disciplina rijetko prakticira, gdjekad se pojavi u popularnim člancima. Ipak, na kuri mršavljenja bolje je piti vodu s limunom, moguće s malo prirodnih sladila poput stevije.
Dobro se slaže i s mineralnom vodom u iste svrhe, o čajevima da ne govorim. Jogurt s par kapi limuna i mrvicom meda nije tek poslastica, nego i bolji osjećaj duže sitosti. Ako je dijeta s redovitim obrocima ribe, sok limuna se sam po sebi nudi kao začin za bolji tek i ispunjenost.
U nešto hladnijim danima, limun i đumbir mogu biti izvrsna topla kombinacija napitka (limun dodajte kada se đumbir ohladi od kuhanja, nemojte ih kuhati skupa). Kod bavljenja sportom i pravljenja izotoničnih napitaka u kućnoj radinosti, limun također može poboljšati osvježavajuća svojstva, umiriti probavu, dati onaj dobar izvor vitamina C. Par kapi limuna na čašu je sasvim dovoljno. I ovdje je mjera ili osjećaj za umjerenost važna.
Pop kultura
Teško bi bilo izdvojiti sve reference za limun u jeziku i kulturi općenito, ali su uglavnom negativno usmjerene.
Čekati limun.
Anita Hrnjak, Kulinarski elementi u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji
Frazem čekati limun sa značenjem ‘oklijevati, biti nesiguran, ne moći se odlučiti’ izgrađen je na slici neodlučnog čovjeka koji istovremeno želi dobiti limun koji je u odmjerenim količinama ukusan, ali i oklijeva znajući da limun može biti izrazito kiseo, osobito u većim količinama.
Zagristi u kiseli limun
Presjeći čekanje na neugodnu ili tešku odluku, prekinuti odlaganje.
When life hands you lemons, make a lemonade
Izreka iz Engleskog jezika čija se popularizacija pripisuje citatu američkog pisca Dalea Carnegiea iz knjige How to Stop Worrying and Start Living (1948).
Kako smo već spomenuli “Limunovo drvo“, pogledajmo muzičke reference. Recimo “Lemon Tree”, pjesmu one-hit wonder Fool’s Garden, stisnimo limun još malo do U2 “Lemon”, ili “Lemon Song” od Led Zeppelin, ili nikad dovoljno cijenjenih Lemonheadsa do meni omiljenog sitcom citata dr Bawya Kwipkea iz Teorije velikog praska:
Sheldon Cooper: As you know, the essence of diplomacy is compromise. With that in mind, I propose the following: I will take Rothman’s office… and you will find a way to be okay with that.
Barry Kripke: How about I take Rothman’s office and you go suck a lemon?
Urbandictionary.com kaže kako se limun u ekspresivnom izričaju dobro koristi za eksplicitno naglašavanje odbijanja:
“Go suck a lemon” synonymous with ‘f*** *ff’, basically means to go away and do something horrible to yourself
U govoru i pismu, koristi se njegova snaga i odbojnost. U hranjivom smislu, u prehrani je limun za imunitet gotovo sinonim. Namirnica na koju se uvijek možemo osloniti, ljeti i zimi.
LIMUN ZA IMUNITET NUDI …
U nutritivnom pogledu prirodna kiselost je korisno svojstvo limuna za imunitet. Kao i u mnogim drugim slučajevima sa hranom, sve je pitanje mjere. Nutritivna vrijednost limuna je u njegovoj snazi vitamina C, sadržaju bioflavonoida i drugih korisnih fitonutrijenata, te ponešto ostalih vitamina i skromnom sadržaju minerala.
Evo pregleda vrijednosti polovice limuna (50g) iz američke tablice prehrambenih vrijednosti (FoodData central 2020.)
Limun za imunitet:
