Što ako postoji prehrambena rupa u imunitetu koja obrambeni zid čini ranjivim na proboj korona virusa? Što možda jako bitno propuštamo na veliko? Kada kažem veliko, mislim na skali veličine poput sunca. Vitamin D !!! Njegovo presvijetlo veličanstvo, steroidni 1,25-dihidroksiholekalciferol, kalcitriol.
Od osnovne škole se prenosi veza vitamina D i kalcija. Uključen je u održavanje zdravlja kostiju, manjak izaziva rahitis u djetinjstvu. U posljednjih 20 godina dobro je poznata i utvrđena veza vitamina D i imuniteta. U svjetlu SARS-CoV-2 pandemije, posebno je zanimljiva uključenost vitamina D u mehanizam kojim korona virus napada respiratorni trakt (ACE receptori). Ova hipoteza je u vrijeme gungule oko pandemije i brojanje novozareženih dosta skrajnuta, ali time nije nebitna. Ono što do sad znamo o vitaminu D i respiratornim infekcijama stoji kao čvrste činjenice. Kroz jeftine načine možemo nedostatak vitamina D ispraviti, bilo hranom ili suplementima u vrijeme kad nema pomoći Sunca.
Veza imuniteta i vitamina D
Vitamin D i imunitet su povezani na više načina. Smanjuje rizik infekcija respiratornog trakta održavajući integritet tkiva (tight junctions), proizvodnjom obrambenih spojeva koji ubijaju viruse (defensini) te smanjujući proizvodnju proupalnih citokina. Istraživanje je još 2014. pokazalo da su goveda s niskim razinama vitamina D bila podložnija infekciji goveđeg korona virusa (Nonnecke, McGill, Ridpath, Sacco, Lippolis, Reinhardt (2014): Acute phase response elicited by experimental bovine diarrhea virus (BVDV) infection is associated with decreased vitamin D and E status of vitamin‐replete preruminant calves. J Dairy Sci. 2014.)
Razina vitamina D ima veze s godišnjim dobima. Za proizvodnju vitamina D potrebno je kožu izložiti sunčanim zrakama. Konkretnije, potrebne su UV-B zrake. Zbog kuta sunčanih zraka, njihova količina je u jesen i zimi nedovoljna za proizvodnju vitamina D. Statistike mjerenja vitamina D u populaciji govore o velikom broju ljudi kod kojih su nedostatne razine na kraju zime. Naglašeno kod osoba koje su zatvorene u kući, institucionalizirane, u zatvorenom smještaju ili rade u noćnim smjenama. Još na to je kod prvog lock downa (zatvaranja) stigla preporuka vlasti da se ostane u zatvorenom prostoru.
Iako je poznata veza vitamina D i respiratornih infekcija, odraz u promjeni životnih navika nije velik. Priličan broj znanstvenih autora koji se inače bave vitaminom D i virusima već godinama ukazuje i upozorava na povezanost imuniteta i vitamina D. Još preciznije, neki znanstvenici kao da samotno viču u pustinji. Uvjereni u njegovu veliku važnost u trenutku COVID-19 pandemije, zazivaju da se hitno uvrsti preporuka suplementacije vitamina D kao mjera jačanja nutritivnog statusa i pokušaja dizanja otpornosti protiv virusa kod kritičnih skupina.
Vitamin D svoje djelovanje ostvaruje vezanjem na VDR receptore na stanicama. Nekad se mislilo da su oni prisutni samo na kostima. Sve dok nije otkriveno da su VDR receptori praktično posvuda u organizmu. Od važnijih tjelesnih sustava, mozak, mišići, živčani sustav, koža, imuno stanice, srce, bubrezi, pankreas, funkcija inzulina, rad paratireoidne žlijezde. Još na sve to, vitamin D regulira oko 5% ljudskog genoma (!!!). Bitno je naglasiti funkciju vitamina D kod adaptivnog i stečenog imuniteta, te rada mišića i živaca.
Njegova uloga je daleko dublja i prožimajuća za naše zdravlje nego se do relativno nedavno uopće znalo. Na žalost, još uvijek se u praksi ne vidi pomak od uvriježenog ograničenog gledanja na ulogu vitamina D kao ‘onog za kosti’. Udžbenici i brošure još uvijek u rijetkim slučajevima spominju važnost imunitet. Samo staru, okoštalu informaciju o vitaminu bitnom (samo) za homeostazu kalcija i fosfora.
Vitamin D djeluje na više načina na naš imunitet. Nastaje kao drevni biokemijski odgovor kože na susret sa suncem i UV-B zrakama. Djeluje preko VDR receptora. Pored imunoregulatornih funkcija na staničnoj razini, sudjeluje i u protuupalnom odgovoru, ali i na same obrambene mehanizma protiv virusa. Postoji veza vitamina D na genetskoj razini (nutrigenomika) ali i moguća genetska osnova lošeg statusa (polimorfizmi). U prijevodu, ako imate lošu genetiku za vitamin D to može biti slaba točka vašeg imunološkog odgovora. Za osobe oboljele od multiple skleroze, vitamin D je iznimno bitno redovito kontrolirati jer je izravno uključen u tijek ove autoimune bolesti.
Da li je dovoljno uzeti samo vitamin D i mirna Bosna?
Nijedan nutrijent ne radi sam, a posebno vitamini. Ključni nutrijenti za funkciju vitamina D su omega-3 i magnezij i vitamin A, što je prilično nepoznata biokemijska fusnota. Ako uzimate dodatni vitamin D, planirajte i njegove vitaminske kofaktore. I obratno, ako ne jedete ribu i iz biljnih izvora ne dobivate magnezij i omega-3, neće ni vitamin D raditi kako treba. Deficit željeza također može značiti deficit vitamina D. Za njegovu funkciju su još povezani vitamin K, kalcij, cink, jod u manjoj mjeri. Od fitokemikalija pozitivno utječu kurkumin te resveratrol. Da, ‘onaj’ resveratrol iz grožđa kao još jedan argument u prilog da je mediteranska prehrana top izbor. Omega-3 je bitna za povećanje razine aktivnog vitamina D, osobito kod lošije funkcije jetre i bubrega. Vitamin D nastaje u jetri, a u bubrezima dobiva konačni aktivni oblik. Uobičajena preporučena dnevna vrijednost unosa omega-3 masnih kiselina je dovoljna. Tu je i cink i folat, bitni za proizvodnju receptora za vitamin D, posredno važno za njegovu funkciju. Također, cink sam po sebi je bitan za funkciju imuniteta i otpornost. Važna napomena, anaerobno vježbanje (snaga) podiže razine kalcitriola (1,25 -dihidroksivitamin D3, aktivni oblik).
cigarete i vitamin D
Studija iz časopisa Steroids (2011) je pokazala cigarete mogu uzrokovati manjak vitamina D kod žena, uključujući izlaganje pasivnom pušenju. Osim vitamina D, cigarete su djelovale i na niže razine estrogena, progesterona i aldosterona. Uz to friška vijest o vezi COVID-19 i pušenja, koja teško može biti iznenađenje. U časopisu Thorax je objavljeni rezultati povezanosti pušenja i povećanog rizika od razvoja simptomatskog COVID-19.
izvori vitamina D
U hrani vitamin D nalazimo u obliku vitamina D3(kolekalciferol) te vitamina D2 (ergokalciferol). Vitamin D3 (kolekalciferol) je oblik vitamina D koji nastaje kad svjetlost (UV-B zrake u sunčevoj svjetlosti) reagiraju s 7-dehidrokolesterolom u koži. Dalje se vitamin D3 konvertira u aktivni oblik (kalcitriol) koji djeluje kao steroidni hormon. Potiče apsorpciju kalcija, djeluje s parathormonm i čitav raspon drugih procesa u organizmu.
Usporedimo li hranu i suplemente vitamina D sa suncem, nema sumnje tko dominira. Izlaganje suncu je superioran način proizvodnje vitamina D u tijelu. Na žalost, to nije moguće cijelo vrijeme i za sve jednako. Tko ima preporuku da se ne izlaže suncu, mora tražiti u dogovoru s dermatologom siguran način.
Za prosječnu populaciju vrijedi preporuka ne izlagati se dulje vrijeme suncu od 10 do 16 sati. Srećom, za proizvodnju vitamina D u koži ne morate izlaziti van. Boravak na prozoru ili balkonu su u redu. Dovoljno je 10-15 minuta dnevno, poželjno veće dijelove kože izložiti suncu. Dulje izlaganje ne donosi veću korist, ali može biti rizično za oštećenje kože i rizik melanoma, stoga oprez kod sunčanja.
Kada tražimo izvore vitamina D u hrani, nije baš spektakl koliko širok izbor imamo. Najbolji izvor su riba (ujedno i izvor omega-3!!), gljive (izložene sunčevim zraka, a veću količinu imaju sušene), te ponešto jaja i mliječni proizvodi (oprez s količinama punomasnih mliječnih proizvoda zbog masnih kalorija). U voću i povrću ga nema (isto vrijedi i za vitamin B12). Meso je slab ili loš izvor vitamina D.
Margarin i druge hidrogenirane namirnice obogaćene sintetskim vitaminom D nisu preporučljiv izvor jer istodobno unosite štetne trans masti. Kod suplemenata imamo široku paletu pripravaka. Možete suplementirati vitamin D kroz kapi, sprejeve, kapsule. Imajte na umu da je to vitamin topljiv u mastima. Stoga bi ga trebalo uzimati uz mali masni obrok.
Na primjer, šnita sira i par oraha ili orašastih plodova biće dovoljno. Uz vitamin D trebaju vam i magnezij i vitamin A i omega-3 za njegovo djelovanje. To nas opet vraća na postulate uravnotežene i raznolike prehrane.
OPREZ S KOLIČINAMA
Upozorenje o pretjerivanju vrijedi za ovaj vitamin. Topljiv je u masti, i jetra mu je glavno skladište. To znači da se upornošću i mega dozama mogu prerasti korisne i dobiti štetne i toksične nuspojave. U provjeri s liječnikom dobro je odlučiti da li je potreban unos vitamina D. Osnova je napraviti mjerenje razine u krvi.
Naposljetku, kod odabira preparata za suplementaciju upitajte farmaceuta u ljekarni za doze koje možete uzeti. Preporuke liječnika idu od jedna veća pa pauza, ili redovite ali manje dnevne doze. Vitamin D se akumulira u jetri i tkivima. U redovitom pretjeranom unosu može se nakupiti višak. Jednom osigurana količina može trajati neko vrijeme, stoga se treba pridržavati preporučenih doza uzimanja. Najbolji način provjere statusa vitamina D je izmjeriti njegovu razinu u krvi.
DNEVNI PREPORUČENI UNOS?
Način na koji tijelo proizvodi vitamin D je sudar kolesterola i UV-B zraka u koži prilikom izlaganja suncu. Drugi izvor su namirnice te dodaci prehrani, kada sunčeve UV-B zrake nisu dostupne. Od listopada do svibnja, u našem geografskom položaju, gledano meridijane i paralele.
Preporučeni dnevni unos vitamina D hranom iznosi 5mcg -15mcg (200 do 600 IJ). Najviša gornja sigurna doza je 100 mcg (4000 IJ).
Preporučljivo je dnevni unos osigurati iz vše izvora. Europska agencija za sigurnost hrane EFSA preporučuje za sve dobne skupine iznad 1 godine dnevni unos 15 mikrograma (600 IJ). Ključno je pratiti razinu vitamina D u krvi.
Novije preporuke istraživača idu prema optimalnoj vrijednosti u krvi za kalcitriol (1,25 dihidroksivitamin D3) održavati oko granice 75 nmol/L. Većina službenih preporuka drži se konzervativnije procjene kako je dobra razina oko granice vrijednosti 50 nmol/L.
U svijetu procjene govore da oko 50% populacije nema adekvatne razine vitamina D. Posebno se ističu ugrožene populacije starijih osoba, te štićenika koji veliki broj vremena provode u zatvorenim prostorima.
Tablica vrijednosti američkog National Institutes of Health (NIH) za koncentraciju [25(OH)D3] u krvi (nmol/L).
Vrijednosti se povezuju s deficitom vitamina D u tijelu, s mogućim posljedicama rahitisa kod djece te osteomalacije kod odraslih osoba.
Vrijednosti ispod 50 nmol se smatraju općenito neadekvatnim da bi podržavale zdravlje kostiju, imunosnog sustava i drugih funkcija vitamina D u tijelu.
Općenito se smatra adekvatnim razinama za zdravlje kostiju i druge funkcije vitamina D u tijelu. Neki autori smatraju da je ova granica preniska i da bi trebala biti 75 nmol.
Višak vitamina D u tijelu, smatra se da se negativne posljedice viška mogu javiti nuspojave, osobito ako su vrijednosti dulje vrijeme iznad 150 nmol.
- preračunavanje vrijednosti 25-hidroksivitamina D: 1 nmol/L = 0,4 ng/mL ili 1 ng/mL = 2,5 nmol/L
ULAZAK U ORGANIZAM
Za iskorištenje vitamina D iz hrane i suplemenata važne su masti u kojima je otopljen. Bez njih se vrlo malo iskorištava, jer je vrlo slabo topiv u vodi. Najbolje je suplemente i hranu koja ga sadrži planirati u masnom obroku. Ne mora to biti slanina ili masni sir, dovoljne su male količine ulja koje se koriste za salatu, na primjer.
Evo pregleda vrijednosti za vitamin D na 100g sadržaja namirnice, iz američke tablice prehrambenih vrijednosti (FoodData central 2021)
vitamin D3
- kolekalciferol
- kalcitriol
- 1,25 (OH)2 vitamin D
- 1,25 -dihidroksivitamin D3
Reference
- P. C. Ilie, Stefanescu S., Smith L., (2020): The role of vitamin D in the prevention of coronavirus disease 2019 infection and mortality Aging Clinical and Experimental Research
- A.C. Carr, Rosengrave P.C., Bayer S., Chambers S., Mehrtens J., Shaw G.M. (2017): Hypovitaminosis C and vitamin C deficiency in critically ill patients despite recommended enteral and parenteral intakes. Crit Care; 21:300.
- C. Palacios, Gonzalez L. (2014): Is vitamin D deficiency a major global public health problem? J. Steroid Biochem. Mol Biol. 144
- D. Fintini (2020): Possible role of vitamin D in Covid 19 infection in pediatric population, Journal of Endocrinological Investigation
- O. P. Soldin , Makambi, K. H., Soldin, S. J., & O’Mara, D. M. (2011). Steroid hormone levels associated with passive and active smoking. Steroids, 76(7), 653–659.
- N.S. Hopkinson, Rossi N., El-Sayed Moustafa J., (2021): Current smoking and COVID-19 risk: results from a population symptom app in over 2.4 million people. Thorax 2021; 76: 714-722.
