Cink je glavni mineral imuniteta, možemo reći i general naše obrane. Ovaj esencijalni element ima velik broj važnih uloga u biologiji čovjeka. Dnevna potreba je 8 do 11 mg. Preporučeni unos prema preporukama Europske komisije je 9,5 mg dnevno. Ako bi prevodili u grame, to bi bilo 0,009 g.
Čini se kao jako mala količina, ali ne govori o njegovoj važnosti. Ubrajamo ga ubrajamo u skupinu oligoelemenata, jer je potreban u maloj količini dnevno. Ostale mineralne tvari u ovoj skupini su željezo, bakar, mangan, selen, molibden. Naziv dolazi iz grčke riječi oligos (ολιγος), što znači malo.
CINK IMA VIŠE VAŽNIH ULOGA
Od djetinjstva do starosti čovjeka, cink je uključen u izvedbu ključnih reakcija i procesa u stanicama. Nabrojano je preko 100 enzimskih reakcija koje zahtijevaju njegovo katalitičko sudjelovanje. Izdvojimo samo neke važnije poput sinteze proteina, diobe stanica, zarastanja rana.
Nije cink samo mineral za imunitet. Neke njegove istaknute funkcije su i golom oku uočljive. Rast kose? Rast zdravih, čvrstih noktiju? Zdrava koža? Potom zdravlje spolnog sustava, sinteza i metabolizam spolnih hormona. Važan je i za muške i ženske spolne hormone – testosteron, estrogen. Plodnost i zdravlje muškog i ženskog reproduktivnog trakta jako su vezani uz njegov status.
Cink igra važnu ulogu i u zdravlju kostiju, putem regulacije osteoklasta i osteblasta. Uz to je važan i za rast i funkciju mišića. Općenito je uključen u sintezu proteina. Govorimo o koži, vezivnom tkivu, mekim tkivima i najvećim proteinskim građevinama – mišićima. Posebno u vremenu oporavka nakon fizičkog napora. U to vrijeme smo posebno osjetljivi na njegov eventualni nedostatak, što se često otkrije u padu imuniteta.
Cink se nalazi u svim stanicama. Sveprisutni mineral važan je za čitanje i prijenos uputa s našeg genetskog koda, osnove života. Bez njega ne radi prijepis uputa s DNK, niti RNK. Govorimo o samoj materijalnoj uputi života zapisanoj u genima. Potreban je enzimima za sintezu DNK i RNK, odnosno diobu stanice. Bez nastanka novih stanica nema obnavljanja i rasta novih tkiva, niti zarastanja rana.
Pa opet, prva veza u mislima, kada se govori o njegovoj ulozi je cink za imunitet. Pomalo u drugom planu ostaje njegova esencijalna uloga u samom kodu života. Iznutra, u svakoj stanici i tkivu, tiho u pozadini radi važne zadatke.
Možemo još malo nabrajati njegove zasluge. Zdravlje oka i funcija crijevne barijere, status mikrobiote, rad čula mirisa i okusa. Osim spolnih, uključen je u sintezu i funkciju i drugih hormona. Rad štitnjače, reproduktivno zdravlje, antioksidativna zaštita…
Ali sve to lagano zanemarujemo, i gledamo samo njegov posao na ulaznim vratima. Probavni trakt je mjesto gdje se odvija ulazak nutrijenata u tijelo. Cink ima ulogu i u probavi hrane i apsorpciji nutrijenata u tijelo. Odgovoran je i dalje za njihovu pregradnju i iskorištavanja u metabolizmu hranjivih tvari.
Stanimo tu. Mogli bi još toga nabrojiti puno ostalih krupnih ili sitnih, ali ne manje važnih uloga cinka u organizmu. Kada bi se zadržali samo na integritetu vanjskih sluznica, crijevne barijere i kože, te dodali reproduktivno zdravlje i imunitet, bilo bi dosta. Zašto izdvojiti imunitet? Badava je sve drugo ako nas sruši jednostanični organizam poput bakterije ili virusa, zbog slabog imuniteta.
Ipak, koliko god izdvajali pojedine funkcije, čak i kad je fokus javnosti vrlo sužen na snagu imuniteta (kao u napetim vremenima SARS-CoV-2 i odnosno COVID-19 okruženja), cink se ne da svesti na jednu ulogu, samo za imunitet. Time umanjujemo njegov značaj i niz dužnosti koje radi za cjelokupno zdravlje i dobrostanje. Unatoč tome, obično ga se prigodno sjetimo u trenucima kad smo bolesni. Ili još bolje, ako se razbolimo.
S biokemijskog gledišta uključen je u toliko funkcija da s lakoćom uživa status alata za sve. Poput magnezija ili vitamina C. Rasprostranjenost i svestrana lepeza uloga, čini cink još jednom nutritivno bitnom “posvudušom”, ako se možemo tako našaliti s njim. U našoj dobro kalorijski uhranjenoj Europi, lako se zaboravi posljedica njegova manjka. Ali nisu svi u svijetu te sreće.
Mnogi nisu svjesni da postoji program UN koji se bavi programom suplementacije cinka za djecu u zemljama trećeg svijeta (Zinc saves kids). Naime, prema podacima UNICEF-a svake godine od dijareje umre 760.000 djece do pet godina. Uz suplementaciju kritične skupine paketom oralne rehidracijske otopine (ORS) i cinka, cilja se smanjiti smrtnost dijareje kao drugo uzročnika smrtnosti kod djece te dobi.
GDJE SE CINK NALAZI U TIJELU?
Šezdesetih godina prošlog stoljeća smo potvrdili da je cink esencijalan element za naše zdravlje. U organizmu prosječne odrasle osobe pronaći ćemo 1,5 do 3 g. U tijelu nema posebnog skladišta cinka, kao što je slučaj kod željeza na primjer.
Poput drugih metala koje naše tijelo koristi u metabolizmu, postoje sigurnosne brane i ograničenja oko količine koju možemo unijeti u tijelo. Kod pojačanog unosa suplementima, smanjuje se njegov ulazak u organizam (apsorpcija) u probavi. Time se regulira i učinkovito prevenira ulazak prevelikih količina u tijelo.
Većina cinka u tijelu nalazi se u mišićno-koštanom sustavu (85%), uključujući srce kao glavni mišić. U koži i jetri je 11%, a ostatak je raspoređeno na sva druga tkiva. Općenito gledano, osim mišićai kostiju, tkiva s većim koncentracijama cinka su žljezdana tkiva. Primarno u jetri, pa bubrezima, nadbubrežnoj žlijezdi, prostati, hipofizi.
Teško je procijeniti njegovu razinu u tijelu. Čak i kada mjerimo njegovu koncentraciju u krvi, ona ne mora odražavati stanje zaliha u tijelu. U serumu krvi se nalazi vrlo mala količina (0,1%) u odnosu na ukupnu u organizmu. Međutim, za homeostazu i funkciju cinka u tijelu, i ta mala količina u serumu je jako bitna kao cirkulirajući rezervoar za tjelesne potrebe. Podsjećam, esencijalan je za rad DNK, što znači da ga svaka živa stanica mora imati dovoljno.
KOLIKO JE CINK SIGURAN?
Premda su zabilježeni slučajevi akutnog trovanja visokim dozama, može se reći da je cink jedan od najsigurnih elemenata u tijelu (C Arch Toxicol. 2006 ). U rasponu unosa preporučenih dnevnih doza, cink je siguran, bilo u suplementima ili kroz hranu. Posebno ako ga usporedimo s bakrom ili željezom, koji su toksični u slučaju unosa ili nakupljanja većih količina u tijelu.
ŠTO SE DOGAĐA KADA NE UNOSIMO DOVOLJNO CINKA?
Ukoliko ne unosimo dovoljne količine dulje vrijeme, utoliko će se razviti deficit i očitovati posljedice. Cink se redovno gubi iz tijela. Podsjetimo se da se koža ljušti, čime dnevno gubimo male količine.
Deficit cinka se višestruko odražava na naš metabolizam. Gubimo na antioksidativnoj funkciji u tijelu. Bez proizvodnje antioksidanta teže se nosimo s oksidativnim stresom. Tijelo postaje osjetljivije na oštećenja. Uključujući najosjetljivije biološke molekule, poput DNK i lipida.
Njegova uloga u prevenciji peroksidacije lipida može posebno doći do izražaja u slučaju deficita. Unutar stanice, ključna tjelešca za staničnu funkciju poput mitohondrija kao glavne energetske centrale, postaju ranjivija na oksidativni stres. Ako je narušena funkcija glavne opskrbe energijom u stanici, a to mitohondriji jesu, ni ostali sustavi u stanici neće biti u top stanju. Zamislite samo život danas kada imamo povremene nestanke struje.
Oksidacija je prirodan proces, dio metaboličkih procesa i tokova stalne pretvorbe bioloških molekula. Bez adekvatne kontrole antioksidantima, oksidacija je destruktivna prirodna sila koja polako ali sigurno narušava i uništava staničnu građu i biološku osnovu života. Poput peći bez dimnjaka, s vremenom bi korist od razvijene topline nadvladala šteta od nakupljenog dima u prostoriji.
Osim za funkciju DNK, cink je bitan i za njen integritet, kao i za integritet crijevne barijere. Prisutan je u sastavu nekoliko enzima uključenih za popravak DNK. To ga čini bitnim za prirodnu obranu i regulaciju destruktivnih procesa. Uključujući stalnu antikancerogenu budnost i sposobnost eliminacije mutacija u tijelu. Veza cinka i karcinoma je studijama i laboratorijski dokazana mnogo puta.
In vivo istraživanja pokazala su da dovoljne razine cinka pokazuju jaču otpornost tijela na karcinogene izazove kod miševa. Veza koju možemo izvući iz ovih podataka nije da će unos dodatnih količina štititi tijelo od karcinoma ili liječiti rak. Bitno je osigurati da nema manjka. Zato je važan dovoljan dnevni unos cinka kroz uravnotežen izbor namirnica.
Osvrnimo se malo pobliže na to zašto je važan cink za imunitet. Pored već navedene antioksidativne uloge, bitan je za funkciju drugih sastavnica imuniteta, kao i za protuupalni odgovor. Kontrola upale obično se naglašava i gleda isključivo kroz važnost omega-3. Zato cink za imunitet neki nazivaju ključarem.
Posebno se to ističe u reklamama i medijima uz svaku sezonu prehlade. Tako se godinama pumpa sužena svijest da je cink za imunitet bitan tek kad počnemo kašljati ili pecka u grlu. Unatoč tome što istraživanja pokazuju da jednokratne doze cinka na imunitet doista djeluju poput raketnog goriva (booster). Jasno, ne umanjujući bitnu ulogu drugih vitamina (A, D, C npr.) i drugih tranzicijskih metala (željezo, bakar, kalcij…) kao esencijalnih imunosnih nutrijenata.
Koliki je značaj uloge cinka za imunitet, najbolje pokazuju ozbiljnije posljedice njegovog dubokog deficita. Neravnoteža imunosne funkcije, alergije i autoimune bolesti, kožne deformacije, zaostajanje u rastu, mentalna zaostalost i druge posljedice opisane su još šezdesetih godina (Zinc metabolism in patients with the syndrome of iron deficiency anemia, hepatosplenomegaly, dwarfism, and hypognadism. Prasad, Miale, Farid, Sandstead, Schulert J Lab Clin Med. 1963).
Značajniji gubitak cinka pokazuje se kod narušene funkcije probave i otežane apsorpcije hranjivih tvari, primjerice kod kronične dijareje.
DEBLJINA I DIJABETES
Deficit cinka ima ulogu u razvoju metaboličkog sindroma, debljine i dijabetesa. Studije su pokazale njegovu važnost za suzbijanje i kontrolu upale u raznim procesima. Jedan od načina je reguliranje upalnih citokina. Cink djeluje na njihovu ekspresiju. Pored protuupalne funkcije, potreban je i za aktivaciju antioksidativnih enzima i smanjenje oksidativnog stresa.
Važan je u metabolizmu ugljikohidrata i masti, sudjelujući u stvaranju inzulina i njegovoj regulaciji. Ovo je bitno istaknuti za održavanje energijske ravnoteže i regulaciju glukoze u krvi. Postoje studije koje pokazuju da suplementacija ima utjecaja na poboljšanje visokog krvnog tlaka, bolju kontrolu glukoze u krvi i razine LDL kolesterola.
Kronična upala, oksidativni stres, loša regulacija glukoze i energijske ravnoteže, nakupljanje viška kilograma. Sve su to redom patološki procesi koji stoje iza metaboličkog sindroma, masne jetre (masne jetre (NAFLD, non-alcoholic fatty liver disease), dijabetesa, hipertenzije. U prijevodu, dobar status cinka je važan za njihovu prevenciju. S time je izravno povezana kvaliteta i uravnoteženost prehrane.
BUBREŽNI KAMENCI
Jedna nedavna studija (Wu i sur. 2023) pokazala je da suplementacija cinka može biti dobra kod bubrežnih kamenaca. U probavnom traktu čovjeka žive korisne bakterije. Jedna od njihovih doprinosa zdravlju je i razgradnja oksalne kiseline. To čine putem enzima oksalat dekarboksilaze.
Istraživanje je pokazalo da cink potiče brojnost bakterija koje proizvode oksalat dekarboksilazu. Time se u probavnom traktu razgrađuje oksalati i smanjuje njihov unos u tijelo.
CINK MINERAL IMUNITETA I GENERAL ZA VEĆINU OSTALOG
Poruka ovog teksta bila bi da ne sužavamo ulogu samo na imunitet. Time zanemarujemo njegovu širu ulogu. Zanimljiva je veza cinka s vitaminom D. Ne samo za imunitet, već i prijenos signala u stanicama.
Primjerice, vitamin D (jednom kada se spoji na vanjske VDR receptore) signalizira ravno do same DNK, aktivirajući ili utišavajući određene gene. Cink je na tom putu potreban za izradu “pisane upute” (ili proizvodnju transkripcijskih proteina), koja će od DNK doći natrag u stanicu kao posljedica signala poslanog od vitamina D. Poput poštara u vremenu prije telegrafa i interneta – badava su sva pisma ovog svijeta ako ih nema tko prenijeti primatelju.
Već se i blagi nedostatak cinka u tijelu izravno reflektira na sposobnost našeg imunosnog odgovora. To bi bila obrana od infekcija virusima, bakterijama i drugim parazitima. Prije nego se sjetimo da bi deficit cinka mogao biti uzrok pada, izreda se puno drugih mogućnosti.
Simptomi se često pripisuju nedostatku B ili C vitamina, željeza ili nedovoljnom unosu proteina. Godine tijekom života s COVID-19 naučile su nas važnosti vitamina D. Dovoljno da neki sve pokušaju svaljivati na manjak sunca zimi. Što na žalost ne isključuje mogući deficit oba nutrijenta esencijalna za jak imunitet.
Prehrana temeljena na rafiniranim namirnicama, junk foodu i brzoj hrani / fast foodu lako može dovesti do nedostatka unosa cinka. Na žalost, takav model svjesnim izborom nutritivno siromašne prehrane sve češće se viđa kod mlađih osoba. Sjemenke i orasi su na jelovniku kao bogat izvor cinka? Često na ovo pitanje dobijem u nutricionističkoj praksi tipičan odgovor:
“To je za ptice”.
Prenosi se tako kriva i potpuno neutemeljena “mudrost” loše brze prehrane sa starijih generacija. Nevjerojatna je lakoća kojom se prehrana oslobađa od cjelovitih namirnica. Samo da bi ustupila mjesto masnoj i slatkoj junk hrani i trpanju praznim kalorijama. Na žalost, pored sjemenki i orašastih plodova relativno je malo drugih bogatijih izvora u hrani. Cink nećemo pronaći u “bijelim” žitaricama, rafiniranim od ovojnica i lišenih većine mineralnog sastava.
Problem za apsorpciju dodatno mogu raditi i fitati. To su spojevi fitinske kiseline koje nalazimo kod integralnih žitarica. Blokiraju iskorištavanje cinka iz obroka. Kvalitetan mesni obrok, kuhan i dobro pripremljen također je danas rijetkost na jelovniku. Pečeno meso ili roštiljano meso su manje iskoristivi oblici u odnosu na kuhano.
O rijetkoj konzumaciji ribe i morskih plodova da se ne govori. Školjke imaju brojnih prednosti, ali nisu praktičan izbor za prehranu većine populacije. Mediteranske zemlje imaju privilegiju uzgoja, naravno. Međutim, konzumacija morskih plodova nije tako česta prehrambena navika za šire slojeve populacije.
Stoga o cinku treba razmišljati iz proširene palete izvora. Držeći se principa raznolikosti. Jedino sidro kao siguran oslonac na dobar unos mogu nam biti sjemenke i orašasti plodovi. OK, i tamna čokolada ili kakao, naravno. Ali, molim, samo pravi kakao i puna tamna čokolada, ne šećerne table s “okusom kakaa”.
tko treba paziti na unos cinka?
Budući cink nema skladište u organizmu, važno je osigurati njegov dnevni unos hranom. U tekstu gore opisana je njegova svestrana priroda, raširenost i brojne uloge u tjelesnim sustavima. Srećom, broj izvora u u biljnim i životinjskim namirnicama nije mali. Uzevši njegove ključne funkcije, možemo izdvojiti određene skupine kojima imunitet i druge funkcije mogu biti od posebnog interesa.
OBNOVA, OPORAVAK, OBRANA
Svi koji imaju potrebu za zarastanjem ili obnovom tkiva, sportaši općenito. Potom djeca, trudnice. Svi kojima je imunitet narušen ili pred izazovima, posebno starije osobe. Reproduktivno zdravlje muškaraca i žena. S naglaskom na dugovječnost i dobro zdravlje muške prostate. U vezi plodnosti, studije doista povezuju cink sa slabijim libidom i kvalitetom spermija (Int J Mol Sci. 2018).
Ako ljepota dolazi iznutra, njen vitez obrane bi onda lako bio cink. Govorimo o lijepoj koži, kosi i noktima. Oporavak i zarastanje rana nakon većih i manjih zahvata i operacija, uključujući zubno meso. Jednako i sinteza krvnih stanica. Prehrana kod anemije ima prečesto fokus samo na unosu željeza. Tu su i sportaši, naravno, iz više razloga osim čuvanja imuniteta.
Popis ide puno dalje. Teško bi bilo nabrojiti sve situacije koje zahtijevaju adekvatan unos cinka. Kao i za većinu nutrijenata (izuzev vitamina B12 kod vegana), cink valja primarno tražiti iz hrane. Kroz uravnoteženu prehranu i iz cjelovitih namirnica → lista je u nastavku. Ponovimo još jednom -nemamo rezervu cinka, njegov dobar status ovisi o dnevnom unosu. Suplementacija je krajnji izlaz kada u prehrani nemamo dobrih ili pravovremenih rješenja.
Također, čak i da postignemo višak, sam po sebi neće nikog učiniti super imuno otpornim, podići razinu testosterona niti jačati mišiće. O libidu da se ni ne govori. Međutim, deficit može predstavljati značajnu razliku. Stoga, osvijestiti izbore u prehrani i paziti da su na jelovniku zastupljene namirnice koje su dobri izvori cinka.
Ako se hranite iole raznoliko, s dnevnim unosom namirnica iz različitih skupina, cilj se lako postigne. Orasi i sjemenke su tu onda kao polica osiguranja.
Zaključno možemo doista reći da je cink doista važan za imunitet . Pa ipak, ne valja ga zaboraviti i sjetiti se samo kod ugroze imuniteta. Može biti relativno kasno sjetiti se njegove važnosti kad imunitet padne. Ne dajte da vas virusi i bakterije iznenade kao snijeg zimsku službu, primjerice.
Važnost cinka za imunosnu funkciju čini njegov manjak poput rupe u obrambenom zidu. Čak i dobro uhranjene, tjelesno aktivne osobe nisu izolirane od susreta s virusima i bakterijama. Počevši od prehlade i gripe i dalje preko drugih respiratornih infektivnih bolesti. Tu su i dišne alergije. Osim respiratornih, naravno, podržava imunitet i u borbi protiv drugih zaraznih bolesti.
Zbog višestruke uloge cink ima visoko mjesto na listi važnosti sportaša. Pogledajmo samo tri strane cinkove medalje za tijelo sportaša – mišići, testosteron i imunitet. Nerijetko kod neadekvatnog unosa cinka dođe do ili-ili situacije. I tu obično plaća imunitet. Nije rijetko da sportaši zbog stresa i visokih fizičkih izvedbi imaju pad imuniteta nakon zahtjevnijih natjecanja ili utakmica. Ili još gore, za vrijeme natjecanja. Isto vrijedi i za rekreativce i sve ljude koji rade fizički posao.
Zbog uloge u funkciji DNK i RNK, odnosno diobi stanice i rastu novih tkiva, cink je ključan za rast i razvoj djece i mladih. Nije samo riječ o mišićima i kostima, u su i svi drugi organi. Rast i razvoj kao takvi računaju na adekvatan unos cinka.
Gdjegod treba proizvodnja novih proteina, tu je cink. Najbolje uočljiv je rast proteina noktiju i kose. Naravno, uz sintezu proteina ide nastanak novih stanica odnosno obnova tkiva. Opekline, zarastanje rana, ozljede na koži, modrice, oporavak mišića. Koža je organ velike površine, i mi je neprimjetno mijenjamo, sloj po sloj. Odbacujemo stare slojeve i proizvodimo nove. I ne samo vanjska koža, nego se isti proces odvija i diljem probavnog kanala. Epitel odnosno vanjski sloja stanica želuca i crijeva.
Važnost cinka za spolno zdravlje možemo gledati kroz zdravlje reproduktivnih žlijezda, te normalan tijek metabolizma hormona. Reproduktivno zdravlje žena i muškaraca tako je značajno oslonjeno na status cinka u tijelu. Testosteron i estrogen dva su androgena hormona gdje cink ima bitnu ulogu u njihovom životnom ciklusu, od sinteze do razgradnje. Osim toga, uključen je u resintezu tkiva, odnosno obnavljajuće zdravlje sluznica i mišićnog tkiva. Ponovno, uloga cinka je puno šire značajna, ne možemo ga svoditi samo na libido ili zdravlje muške prostate, primjerice.
CINK U HRANI – najbolji izvori
Cink je široko rasprostranjen u biljnim i životinjskim namirnicama. Mali se broj nažalost izdvaja njegovim bogatim sadržajem. Najjači izvori su životinjske namirnice. Daleko od drugih odskače školjka kamenica. Svaka školjka ne sadrži biser, ali smo prilično sigurni da će pružiti obilje cinka.
Štoviše, nisu školjke bez razloga kovane u svojstva afrodizijaka. Razlog je sadržaj cinka. Primjer za izbor školjki su jadranske kamenice iz malostonskog zaljeva. Za one alergične na školjke, ili vegetarijance, od biljnih izvora dobar primjer su sjemenke i orasi.
Mnoge će iznenaditi relativno niži sadržaj cinka u zobenim pahuljicama. Svega 1 mg. Možda će zvučati razočaravajuće, ali samo ako ste prethodno čitali površne promo članke fitness portala i influensera. Nije problem u zobenim pahuljicama već u interpretaciji sadržaja. Ako stalno neku namirnicu zatrpavate pridjevima poput “bogato” “obilato” i slično, susret s realnim vrijednostima zna biti prilično razočaravajući.
U biti 1 mg nije loša vijest. Posebno ako se zbroji s mliječnim proizvodima u pripremi obroka pahuljica. Uz dodatak nešto orašastih plodova, vijesti počinju biti puno bolje. Upravo su sjemenke i orasi dobitna dnevna doza unosu cinka i dio odgovora kako se zdravo hraniti na poslu. S početkom od samoga jutra i doručka.
Evo pregleda sadržaja cinka (100g) nekoliko izdvojenih biljnih (konoplja, sjemenke bundeve, kakao, indijski oraščić, suncokret, chia, bademi, leća, zobene pahuljice, proso, maline) i životinjskih izvora (kamenice, junetina, sir, hobotnica, piletina, svinjetina, jogurt).
SADRŽAJ CINKA NA 100 G NAMIRNICE
Cink je mineral imuniteta, general za sve ostalo. Primjer je koliko je u izboru namirnica važno poštivati raznolikost i truditi se uvrstiti različite skupine hrane na jelovnik svaki dan.
Svestrano je uključen u ljudski metabolizam. Ima mnoge različite uloge u tijelu. Ne sadrži svaka namirnica dovoljne količine, stoga nije svejedno kako se hranimo. Njegova važnost potiče bar minimalno educirati se gdje možemo pronaći cink u hrani.
REFERENCE
Zinc: a multipurpose trace element. Stefanidou M, Maravelias C, Dona A, Spiliopoulou; C Arch Toxicol. 2006
Zinc metabolism in patients with the syndrome of iron deficiency anemia, hepatosplenomegaly, dwarfism, and hypognadism. Prasad, Miale, Farid, Sandstead, Schulert J Lab Clin Med. 1963
Zinc metabolism in patients with the syndrome of iron deficiency anemia, hepatosplenomegaly, dwarfism, and hypognadism. Prasad, Miale, Farid, Sandstead, Schulert J Lab Clin Med. 1963
Kerns K, Zigo M, Sutovsky P. Zinc: A Necessary Ion for Mammalian Sperm Fertilization Competency. Int J Mol Sci. 2018 Dec 18;19(12):4097. doi: 10.3390/ijms19124097.
Qi Y, Zhang Z, Liu S, Aluo Z, Zhang L, Yu L, Li Y, Song Z, Zhou L. Zinc Supplementation Alleviates Lipid and Glucose Metabolic Disorders Induced by a High-Fat Diet. J Agric Food Chem. 2020 May 6;68(18):5189-5200. doi: 10.1021/acs.jafc.0c01103.
Tekst objavljen 04.03.2021.
Update 09.11.2023.
