Višnja je voće čiji plod beremo sa stabla Prunus cerasus L. Sadrži razne hranjive koristi i svestrano se priprema u našoj prehrani. Od svježe pa do sokova, likera, kompota, kolača i raznih slastica. U sastavu donosi vitamine i minerale. Ističe se po sadržaju antioksidanta i fitonutrijenata (fitokemikalija).
U kulinarstvu se priprema na različite načine. Osim u svježem stanju, kuhanjem koristi se i za kompote. Malo je složenija za pripremu budući treba ukloniti košticu. Ništa zato, imamo i aparate za otkoštičavanje.
Istražuju se njene moguće koristi u dijetoterapiji radi blagotvornog djelovanja kod gihta i upalnih bolesti zglobova. Antioksidanti koje sadrži zanimljivi su istraživačima u mogućem protektivnom djelovanju kod kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
ODAKLE POTJEČE VIŠNJA?
Višnja (Prunus cerasus L.) je voćka iz porodice ruža (Rosaceae). Nekoliko je opisa geografskog podrijetla. Smatra se da višnja potječe iz zapadne Azije, područje od Kaspijskog jezera do sjeverne Anadolije. Drugi kartu šire sve do Bugarske. Zanimljivo je da se smatra kako je nastala kao plod križanja trešnje (Prunus avium) i patuljaste trešnje (Prunus avium Pall.).
U našem jeziku jasno je odijeljen pojam višnje i trešnje. Ime vuče iz staroslavenskog korijena višnja. Sličan naziv naći ćemo i u drugim slavenskim jezicima, istočnim i zapadnim. Poljski je wiśnia, češki višeň. Rumunjski je vişina, talijanski visciola, turski vişne. Spominje se davno još u zapisima Grka i Rimljana (Plinije st.).
Premda su Rimljani smatrali kako su “otkrili” i počeli uzgajati višnju, ona se davno prije toga udomaćila u perzijskoj i grčkoj kulturi. Jedna je od voćaka pronađena u karboniziranim ostacima u Pompejima. Ono što znamo pouzdano je da su Rimljani proširili višnju u Zapadnu Europu.
Kod nas je duboko ukorijenjena u nacionalnu povijest. Ne samo da je jedno od voća koje koristimo i kao osobno žensko ime, nego i prezimena (Višnjić). Puno naselja dobilo ime po njoj, recimo Višnjik, Višnjevac i druga. Posljednja drama koju je napisao Anton Pavlovič Čehov je čuveni “Višnjik”.
Voćka je to koja dozrijeva u proljeće i rano ljeto. Pripada istoj skupini koštičavog voća kao trešnja, šljiva, šipak, trnjina, marelica, breskva i druge. Sve su iz porodice ruža (Rosaceae). Neki od najvećih proizvođača i svjetskih izvoznika su u Europi (Srbija, Poljska, Mađarska). Kod nas uspijev u kontinentalnom dijelu, ali i u dalmatinskim predjelima. U svjetskim razmjerima je čuvena višnja maraska, od koje se radi liker maraskino.
VIŠNJA U JELIMA
Plod višnje je kiselkastog okusa, s razmjerno velikom koštunicom. Sadrži i do 88% vode, zato je pogodna za sokove i tekuće prerađevine. Glavni makronutrijent je šećer, uz vrlo male količine masti i proteina. Ovisno o urodu, udio šećera varira. Specifična kombinacija kiselosti i slatkoće, čini višnju pogodnom za razne kombinacije u slatkim (ali i slanim) jelima.
Plodovi višnje najviše se prerađuju u sok i kompot. Tu su još i slatko, pekmez i džem. Od višanja se rade razne rakije i likeri. U Italiji je poznat Amareno i Visciolato, takozvano vino od višanja. Naš najpoznatiji proizvod je svjetski čuven liker maraschino. Sušeni plod višnje može se jesti samostalno, ali i dodavati u mješavine žitarica, granola ili muesli.
Štrudla od višanja je možda dobar uvod u slastičarstvo. Odlično se slaže u mnoge druge slastičarske proizvode. Samo ne zaboravite ih prethodno očistiti od koštica. Zatim muffini, cinnamon rolls, puding, drobljenac, tartovi, cheesecake. Lako se sljubljuje s mekim sirevima tipa ricotta, skuta, čak i s kozjim sirom.
Švarcvaldska torta od višanja (Schwarzwälder Kirschtorte) nastala u Njemačkoj. Potom štrudla od višanja, koju je i Balašević opjevao u pjesmi Namćor. U Mađarskoj se radi Hideg Meggyleves, hladna slatka juha od višanja s vrhnjem. Ako niste probali dodati višnje u proteinski smoothie, svakako probajte. Jako dobro ide u voćni sladoled, ali i lako umiješa u voćni jogurt.
U kuhanju ostalih jela višnja je odlična zbog svojih slatko kiselih svojstava. Od nje se može napraviti sočan kiseli sos uz pečeno meso ili s roštilja. Ništa lošije ne ide ni uz pečenu piletinu, patku, svinjetinu, janjetinu. Višnju dodajte u salate, svježu ili sušenu. Od drugih okusa, odlično se slaže s vanilijom, cimetom, metvicom i tamnom čokoladom. Čini jak par u kombinaciji s bademima, pistacijama, pinijama.
Višnja traje kratko. Svega 3-4 dana u hladnjaku, zato je važno odmah je iskoristiti. Budući da i sezona višnje traje kratko, može se konzervirati. Ukloniti koštice, blanširati i smrznuti ih za kasnije tijekom godine. Ili napraviti neku od prerađevina (sok, kompot, pasta, sušena).
Lišće stabla šljive također se može sušiti i koristiti za čajeve.
HRANJIVE KORISTI
Pregled nutritivne vrijednosti govori o skromnim količinama, ali širokom sastavu nutrijenata. Vitaminski pregled navodi skromne vrijednosti većine vitamina oko 2-3 % dnevno preporučenog unosa. Minerali su u istom rangu. Izdvaja se nešto više vitamina C (10mg/100g) te A. Uz iznimku B12 i D, naravno, prisutni su svi vitamini, premda u skromnim vrijednostima. To je vrijednost samo po sebi.
Od nevitaminskih tvari značajan je sadržaj antioksidanta, među ključnim fitonutrijentima višnje, uz melatonin. Kao što vidite, ne spominje se željezo. S razlogom. Višnja nema bogat sadržaj željeza.
NUTRITIVNI SASTAV
Jedna šalica otkoštičenih višanja je oko 150g. S košticama, kao da ste ubrali sa stabla, 1 šalica daje 100g. Energijski 100g daje svega 50 kcal. Međutim, ista ta jedna šalica daje 8,5 g šećera, što nije zanemarivo. Uz relativno niži sadržaj vlakana (1,6g/100 g ploda), višnja može biti brz izvor energije. Istodobno znači oprez kod količine za dijabetičare. Jedna šalica sadrži šećera za više od pola jedinice kruha (BU).
Ugljikohidrati višnje uglavnom su monosaharidni šećeri. Sadrži oko 1,6 vlakana, te prosječno 8,5 g šećera. Uz manje količine sukroze (0,8 g), ponajviše je glukoze (4,2g) te fruktoze (3,5g). Kombinacija osobito zanimljiva vijest za sportove izdržljivosti. Fruktoza s druge strane nije dobra vijest za sve koji moraju paziti na FODMAP sadržaj u hrani. Zato na SIBO dijeti valja kontrolirati količinu višnje koja se tolerira.
VIŠNJA I MITOVI U PREHRANI
Crvena boja višnje je dobra za krv. Uobičajeni je mit kako višnja ima puno željeza. Temeljen je na boji namirnice. Dok višnja sadrži nešto željeza (0,3 mg/100 g), ono je u nehemskom obliku i teško iskoristivo. Količina željeza također je nedovoljna ako usporedimo dozu i sastav.
Trebalo bi pojesti 2,5 kg višanja dnevno za preporučeni unos željeza za mušku osobu. Za žensku osobu još i više. I to sve dok uopće nismo pogledali iskoristivost, koja je vrlo mala iz biljnih izvora općenito.
“Višnja je dobra za krv” je još jedan mit u prehrani na koji laike navodi boja hrane. Ili reklama za kupinovo vino. Kao što je slučaj kod cikle, boja je varalica. Ako sliči na boju krvi, ne znači automatski da ima bogat sastav željeza.
NUTRITIVNI SASTAV
VIŠNJA IMA MOĆAN SADRŽAJ ANTIOKSIDANTA I FITONUTRIJENATA
POLIFENOLI ANTOCIJANI
Glavni nutritivne koristi višnje su vitamin C, kalij i antioksidanti. Višnja imati izvrstan sastav antioksidanta. Sadrži antocijane, katehine, epikatehin, hidroksicinamičnu kiselinu, karotenoide i druge. Osobito se izdvajaju vrste poput Maraske (Milić i sur. 2021) po sadržaju polifenolnih antioksidanta antocijanidina i flavonoida.
Visok sadržaj polifenolnih antioksidanta je ono što višnju svrstava uz bok jagode, borovnice, maline kao mnogo poznatijim vrstama bobičastog voća. Primarni antioksidanti višnje su antocijani. Vrlo brzo se apsorbiraju u krv, ali ujedno u roku 2 sata izlučuju putem bubrega. Zato je teško
Neka domaća istraživanja naglašavaju sadržaj epikatehina i katehina kojima se ističe osobito višnja Maraska. Nije samo svježi plod bogat vrijednim nutrijentima. Sušene višnje također sadrže antioksidante i bioaktivne tvari.
prstom na mobitelu ili mišem možete okretati ove modele formula u prostoru ↨ ↔
epikatehin
SAŽETAK
Brojna su istraživanja smjestila višnju kao korisnu namirnicu s preporukom na uravnotežen jelovnik. Premda postoji učinkovita standardna farmakoterapija, višnja može biti korisna kao dio dijetoterapijskog pristupa u liječenju gihta i povišenih urata. Kod osteoartritisa također.
Antocijani višnje djeluju protuupalno (COX-I, COX-II). Kod gihta djeluju inhibitorno na akutni upalni odgovor na kristale urata (soli mokraćne kiseline). Također negativno utječu na koštanu eroziju karakterističnu kod gihta. Druga istraživanja su pokazala da se nakon konzumacije višnje smanjuje razine urata u krvi.
Nekoliko je istraživanja soka i ekstrakta višnje te oporavka mišića u sportu pokazalo blagotvorni učinak za bolne i upaljene mišiće (Bell 2016, Brown 2019). Osobito kod kod oštećenja mišića u sportovima intenziteta i snage, trčanja na kratkim prugama.
Osim jakih antioksidanta, višnja sadrži melatonin, serotonin i triptofan. Više istraživanja pokazalo je da produljuje vrijeme spavanja i daje kvalitetniji san. Premda ne utječe značajno na cirkadijalni ritam melatonina, čini se da daje bolju mogućnost njegove sinteze i smanjuje upalne prostaglandine. Kako nesanica pogađa dobar dio osoba starije dobi, evo dodatnog razloga za dodati višnju na jelovnik.
Istraživanja ističu više koristi kod dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Neka istraživanja su pokazala da snizuje HbA1c kod dijabetičara, ali nema utjecaja na razinu glukoze ili inzulina kod zdravih osoba. Nekoliko istraživanja pokazuje da snižava sistolički krvni tlak. Neka istraživanja kod pretilih osoba pokazala su da mijenja omjere triglicerida i HDL kolesterola, te snizuje VLDL.
– dobra za dijabetes
– dobra u sportu, za oporavak i prevenciju ozljeda
– djeluje protuupalno
– dobra kod osteoartritisa, gihta
– dobra za kardiovaskularne bolesti i krvne žile, povišen kolesterol
– povoljno djeluje na snižavanje povišenog krvnog tlaka
– dobra kod stresa, anksioznosti, povišenog kortizola
Zaključno, nemojte baš odbaciti propisanu terapiju lijekovima kod navedenih stanja i bolesti. Potrebno je još istraživanja koja bi potvrdila navedene koristi. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je objavila mišljenje prema kojem ništa od antioksidativnih i fizioloških aktivnosti višnje nije dokazano. Nema zdravstvenih niti nutritivnih tvrdnji u registru Europske komisije. Nijedan sportaš nije nakon osvojene medalje ili natjecanja zahvalio soku od višnje.
Pa ipak, dobro znamo da je po hranjivoj vrijednosti višnja puno više od ukrasa za tortu. Sadrži vitamine, minerale, antioksidante te druge korisne nutrijente. Višnja i njene prerađevine nisu lijek, i moguće imaju vrlo skromne učinke. To svakako nije razlog zašto bi je u potpunosti odbacili kao dio adjuvantne dijetoterapije i korištenja hrane u punom svojstvu za zdravlje organizma.
Ako ništa, možemo reći da smo na kraju dodali višnju na tortu i time upotpunili napore da poboljšamo zdravlje i tijek liječenja. Za sportaše, odlična preporuka. Kao i za sve koji traže prirodne načine kako se bolje naspavati.
Svakako pokušajte naći više načina kojima bi višnja stigla na jelovnik. Barem dok je sezona, koja na žalost kratko traje.
KOME MOŽE SMETATI VIŠNJA?
Veća konzumacija višnje se ne preporučuje u slučaju kroničnih bubrežnih bolesti. Druga skupina koja mora paziti jesu oni osjetljivi na salicilate. Višnja sadrži salicilnu kiselinu, ali ne u velikim količinama. Daleko je to od aspirina, ili voća koje sadrži više količine poput avokada, borovnica, malina, naranči, crvenog ribiza i dr.
U svakom slučaju, i ovdje se razlikuju višnje i trešnje. Osjetljivost ili intolerancija na salicilate viša je u slučaju trešanja. Kod osoba jake osjetljivosti na salicilate, ili s kroničnim bubrežnim bolestima, višnja se preporučuje u vrlo ograničenim i malim količinama.
• Milić A, Daničić T, Tepić Horecki A, Šumić Z, Bursać Kovačević D, Putnik P, Pavlić B. Maximizing Contents of Phytochemicals Obtained from Dried Sour Cherries by Ultrasound-Assisted Extraction. Separations. 2021; 8(9):155.
• EFSA Panel on Dietetic Products Nutrition and Allergies (NDA). Scientific Opinion on the substantiation of health claims related to various food(s)/food constituent(s) and protection of cells from premature aging, antioxidant activity, antioxidant content and antioxidant properties, and protection of DNA, proteins and lipids from oxidative damage pursuant to Article 13(1) of Regulation (EC) No 1924/2006. EFSA J. 2010;8(2):1489.
• Simona Piccolella, Antonio Fiorentino, Severina Pacifico, Brigida D’Abrosca, Piera Uzzo, Pietro Monaco. Antioxidant Properties of Sour Cherries (Prunus cerasus L.): Role of Colorless Phytochemicals from the Methanolic Extract of Ripe Fruits
Journal of Agricultural and Food Chemistry 2008 56 (6), 1928-1935
• B. Levaj et al.: Polyphenols and Volatiles in Sour Cherries, Berries and Jams, Food Technol. Biotechnol. 48 (4) 538–547 (2010)
• Seeram NP, Momin RA, Nair MG, et al. Cyclooxygenase inhibitory and antioxidant cyanidin glycosides in cherries and berries. Phytomedicine 2001; 8: 362–369.
• Jayaprakasam B, Vareed SK, Olson LK, et al. Insulin secretion by bioactive anthocyanins and anthocyanidins present in fruits. J Agric Food Chem 2005; 53: 28–31.
• Miguel MG. Anthocyanins: Antioxidant and/or anti-inflammatory activities. J Appl Pharm Sci 2011; 1: 7–15.
• Howatson G, McHugh MP, Hill JA, et al. Influence of tart cherry juice on indices of recovery following marathon running. Scand J Med Sci Sports 2010; 20: 843–852.
• Zhu Y, Ling W, Guo H, et al. Anti-inflammatory effect of purified dietary anthocyanin in adults with hypercholesterolemia: a randomized controlled trial. Nutr Metab Cardiovasc Dis 2013; 23: 843–849.
• Luciano RL. Acute kidney injury from cherry concentrate in a patient with CKD. Am J Kidney Dis. 2014 Mar 1;63(3):503-5.
• Chen PE, Liu CY, Chien WH, Chien CW, Tung TH. Effectiveness of Cherries in Reducing Uric Acid and Gout: A Systematic Review. Evid Based Complement Alter Med.2019 Dec 4;2019:9896757.
