Postoji nekoliko vrsta u ovoj porodici koje koristimo za prehranu. Crveni i žuti luk su najrasprostranjeniji, potom češnjak, poriluk, vlasac, kozjak, medvjeđi ili divlji luk. Ovdje će biti riječi najviše o crvenom luku (žutom luku, srebrencu, mladom luku). I nešto malo o češnjaku. Kažem malo, jer se samo o češnjaku može (i jednom hoće) pisati i raspredati jako dugo. Luk za imunitet je dio usmene predaje narativa o zdravlju. Međutim, nije luk vrijedan samo za imunitet. Tu su i brojne druge hranjive koristi.
Osim imuno korisnih svojstava, luk također ima učinak na masnoće u krvi. Sadrži vlakna, sumporni spojevi luka imaju antibakterijsko djelovanje. S druge strane, iste te prednosti su zid nekima. Vlakna luka sadrže fruktooligosaharide. Bitno je znati ovu informaciju za one koji su na FODMAP dijeti.
To znači kako luk može nekima biti težak za probavu. Posebno kod osoba osjetljiva želuca ili crijeva, sklonih nadimanju ili s crijevnom bakterijskom florom izvan ravnoteže (mikrobiota). Za njih postoje kapsulirani ili tekući pripravci luka. Daju dosta koristi od svježeg sastava, ali uz manje ili potpuno bez neugodnih posljedica.
Sama lukovica crvenog ili žutog luka sušenjem traje duže zaštićena u svojoj ljusci. Kad se oguli vanjski sloj bude jednako ‘žestoka’. Puno blaže i aromatičnije varijante luka su vlasac ili poriluk (kako kome, netko će dodati ). Neki tu ubrajaju i mladi medvjeđi luk. Ovaj trojac je lakši za probavu, a zadržava koristi od imuno kreditiranja, da tako nazovemo učinak koji ima luk za imunitet.
U svakom slučaju, luk je za imunitet u svim jestivim vrstama iznimno korisna stvar za imunitet i zdravlje. Samo jedan kratki pregled.
hranjive koristi – luk ZA IMUNITET
Nutritivne koristi luka su za pet. Impresivne i višeslojne, kao i sama lukovica. Za samu porodicu lukova, čije prisustvo u nečijoj prehrani teško možemo ne primijetiti izdaleka. Osim ako baš nemamo osjetilo njuha, što je čini se jedna od nuspojava korone (COVID-19), kod nekih oboljelih.
Vonj luka odbija zbog sumporastih molekula u raspadu i mnogim izvedenim varijantama nastalim u dodiru sa zrakom. To nasljedstvo ne ugodnih poruka mirisa iz daha ili preko kože, počiva na njegovom delikatnom sastavu od raspada različitih molekula što sadrže sumpor u luku, a često se pripisuje kao svojstvo odbijanja zaštite, tjeranja lošeg dalje od sebe. U govoru i jeziku luk se javlja u poslovicama.
ni luk jeo ni luk mirisao
tuk na luk
Idemo malo dublje na nutritivna svojstva luka, s pozivom da luk u ovo vrijeme (tko može) stavite obavezno na jelovnik.uk je povrće visoke nutritivne gustoće. To u prijevodu znači malo kalorija i visok sadržaj vitamina, minerala i fitokemikalija. U sastavu se izdvajaju vitamin C, folnu kiselinu i vitamin B6. Luk sadrži vitamine i minerale bitne za funkciju imuniteta i integritet naših obrambenih membrana.
Od minerala istaknimo kalij, bitan za izmjenu tvari i stanične funkcije, ravnotežu tekućina. Tu je i vrijedan sadržaj minerala u tragovima, mangana, kroma, selena. Mangan i selen je posebno bitno izdvojiti zbog važnosti za hranjenje našeg endogenog antioksidativnog potencijala. Od ostalih tu je nešto željeza, bakra, fosfora, magnezija.

Fitokemikalije koje sadrži djeluju antioksidativno, protuupalno i imunomodulatorno. Alicin je možda najpoznatiji spoj češnjaka, istaknut među sumpornim spojevima. Brojna istraživanja su provedena s fokusom na alicin. Tu je i kvercetin, svima znani flavonoid, karakterističan za luk. U luku su sadržani i drugi flavonoidi te antocijani. Posebno u crvenom luku čija purpurna boja odaje njihovo prisustvo. Neke studije pokazuju koristi luka za zdravlje srca. Učinak se pripisuje antioksidantima i spojevima sumpora poput onionina A. Ista kombinacija antioksidanta i fitokemikalija ujedno se povezuje sa zaštitnim učinkom protiv kolorektalnog karcinoma kod osoba koje luk imaju redovito na jelovniku.
Osim produljenog osjećaja sitosti, koji je važno načelo u doba izolacije u prisilnom kućnom boravku, luk povoljno djeluje i na regulaciju šećera u krvi, ponovno zahvaljujući kvercetinu. Antibakterijsko djelovanje luka ispitivano je kod kolere, E. coli, MRSA stafilokoka, Pseudomonasa, među ostalim. Kad patogeni napadnu, doista nije zgorega imati takvu korist za nutritivno jačanje imunološkog odgovora. Luk za imunitet ima dosta poveznica u istraživanjima.
Također postoje studije koje konzumaciju luka povezuju sa malim sniženjem tlaka te vrijednosti LDL kolesterola. Za one koji luk mogu bez probavne smetnje konzumirati, dobra vijest je da on sadrži vlakna, odnosno prebiotike. Time luk za imunitet čini drugu korisnu stvar, hraneći naše dobre probiotske bakterije (Lactobacillus i Bifidus, među ostalima).
LUK NA JELOVNIKU
Načine na koje lukom možete obogatiti svoj dnevni jelovnik je teško pobrojati. Malo koja svjetska kuhinja ne poznaje na tisuće načina i recepata s lukom. Sirov, dinstan, pržen, karameliziran, pečen, grilan, roštiljan, u nadjevima, češnjak za domaći pesto i druge umake i soseve, dressinge…
Nezaobilazan je kao osnova za juhu. Kod termičke obrade, nemojte ga previše dinstati i pržiti. Samo onoliko koliko treba da omekša i otupi svoju okusnu žestinu. Sjeckajte ga sitno u salate, ako dodajete češnjak ostavite ga kratko nasjeckanog da odstoji na zraku, desetak dvadeset sekundi, tako ćete dobiti veći spektar korisnih spojeva, nastao iz samo jednog ali iznimno vrijednog specijalnog obrambenog oružja, alicina.
Tortilje, mesne salate, grah salata, kuhana jaja i sve druge kombinacije, slane palačinke, juhe, variva, temeljci, umaci i sosevi, i na još puno načina se luk može dodati skriveno ili otvoreno u jela i obroke. Luk uz meso za roštilj ili s ćevapima su uobičajene kombinacije. Šnitu luka je jednostavno dodati u svaki sendvič. Time ćemo od obične šunke, sira i kruha već dobiti i nutritivno bogatiji obrok. Plus luk za imunitet daje dodatnu oštricu.
KOME BI LUK MOGAO SMETATI?
O češnjaku i mirisima? Ako ste u izolaciji, trik je samo pridobiti sve ukućane da se pridruže. Planirate trening, a jeli ste puno svježeg luka? Možda je bolje odraditi vježbanje kod kuće ili u prirodi. Mladi luk dolazi na proljeće. Ako još niste uhvatili korak s više svjetla i toplijeg vremena, muči vas proljetni umor. Izbjegavajte velike količine luka jer mogu produljiti probavu ili uspavati nakon obroka. Puno luka, također, može tražiti puno vode nakon obroka. Luk na proljeće je odličan svježi, ali i u juhama.
Lukovi općenito, posebno češnjak sadrže fermentabilna vlakna (FODMAP). Stoga je uputno izbjegavati luk kod SIBO (sindrom bakterijskog prerastanja tankog crijeva). Mnogi ga ne podnose jer je težak za želudac. Gastritis, hipokloridija, želučani refluks ali i problemi sa žuči također znaju biti prepreka za konzumaciju luka.
antioksidanti dijeta gastritis hipokloridija imunitet imunomodulatori jaja luk medvjeđi luk poriluk salata SIBO sumporni spojevi vlakna vlasac začini želudac