FODMAP jelovnik za SIBO + dijeta s primjerima

Jedno od čestih pitanja s kojima se susrećem u praksi je vezano za SIBO. Imate li FODMAP jelovnik za SIBO? Koja je najbolja SIBO prehrana? Procjene govore da 1 od 7 osoba ima sindrom iritabilnog crijeva (IBS, irritable bowel syndrome). Tako je FODMAP postala popularna riječ (buzzword) zahvaljujući istraživanju IBS i SIBO sindroma. U osnovi, FODMAP jelovnik za SIBO je više strategija ili protokol probira namirnica nego strogo definirana SIBO dijeta. Za dobivanje punije slike, upustimo se u kratki uvod o području o kojem govorimo.

Prečaci za jelovnik i listu namirnica ako ne želite čitati cijeli tekst o SIBO i FODMAP su ovdje:

ŠTO ZNAČI FODMAP

LISTA NAMIRNICA

JELOVNIK

MIKROBIOTA I PROBAVNI TRAKT

Crijeva su u prosjeku duga 8 metara. Od toga debelo crijevo čini 1,5m ili 1/5 duljine. Probavni trakt naseljen je mikrobima cijelom svojom duljinom. Skup vrsta mikroorganizama koji žive u nama zovemo mikrobiota. Novije procjene mikrobiote kažu 10¹³ (starije procjenu su 10¹⁴). To je broj koji izgleda ovako:

10.000.000.000.000 mikroba živi u nama

99% od ovog broja su bakterije, ostatak su gljivice, arheje, virusi i drugi mikrobi.

Bakterije su prisutne u 300 do 1000 različitih vrsta. Grupiramo ih veće skupine koljena (phyla). Preko 50 različitih koljena je pronađeno. Pet je glavnih koljena koja su najzastupljenija. Od njih su dva količinski dominantna: Firmicutes i Bacteroidetes. Brojno prisustvo bakterija u probavnom traktu nije ravnomjerno raspoređeno.

Ako idemo unatrag prema želucu, brojevi bakterija opadaju što se više udaljavamo od debelog crijeva. Od početka niz bi išao od 101 –103 u tankom pa sve do 10¹¹ – 10¹² u debelom crijevu. Od stotina i tisuća na početku do milijardi i bilijuna na kraju. Najveći broj bakterija nalazi se u debelom crijevu (kolon). Oko 70% od ukupnog broja.

Svaki dio probave, od usta do rektuma, ima svoju specifičnu mikrobiotu. Prilagođena je fiziološkim uvjetima koji na tom mjestu vladaju. Većina mikrobiote dominantno je anaerobna, dok je u cekumu pretežno aerobna (prvi dio debelog crijeva). Debelo crijevo u brojevima:

Od ukupne mikrobiote debelo crijevo čini

70%

metara

tjelesne mase

0 %

Mikrobiota naših crijeva i probavnog trakta, je simbiotski vezana na naše tijelo. U osnovi, naš probavni aparat, čitav naš gastrointestinalni trakt (GIT) računa na savezničko sudjelovanje mikrobiote u svojim poslovima. Mikrobiota sudjeluje i u drugim procesima, ne samo probave hrane. Drugim riječima, probava čovjeka naštimana je tako da ne funkcionira bez bakterija.

Tri su glavne biološke funkcije mikrobiote:

regulacija imuniteta crijeva (uključujući propusnost crijeva i kontrolu upalnog odgovora)
regulacija metabolizma ishrane
regulacija osovine crijeva-mozak

Bez adekvatnog iskorištenja hrane iz probave, ostatak tijela je u problemu. Jednostavno rečeno, naša probava bi gladovala bez mikrobiote. A mi skupa s njom, a imunitet slab i lako ranjiv. Zašto bi gladovala?

Dobro pitanje. Jednostavan odgovor bi bio – korisna razmjena. Bakterije razgrađuju ostatne ugljikohidrate iz hrane (polisaharide) i zauzvrat proizvode masne kiseline kratkog lanca (SCFA, short chain fatty acids). Naša crijeva znatnim dijelom se oslanjaju na njih kao na izvor energije za svoje stanice.

Bakterije su doista dubinski povezane s nama. Od izobilja ugljikohidrata koje u prosječnom miješanom obroku unesemo, crijevo koristi usluge bakterija da bi od onog što im ostavimo proizvele kratke masne kiseline, koje onda koristi kao gorivo. Usput se i same nahrane i produže vrstu. Krug je zatvoren svakim novim obrokom.

U normalnom stanju stvari, većina sastojaka se probavi i apsorbira u gornjem dijelu probavnog trakta, u tankom crijevu. Ono što ostane bakterijama je nama neprobavljivi dio. Od ugljikohidrata to su razna vlakna poput celuloze i rezistentnog škroba, te ostaci drugih neprobavljenih hranjivih tvari. Ovisno o tome što jedemo. Bakterije tako trebaju dobiti ono što ostane nakon što naš probavni aparat iscrpi sve što može.

Nama je ostatak neiskoristiv, poput celuloze, pektina i drugih ugljikohidrata za koje nemamo enzime za razgradnju. Bez alata kojima bi ih iskoristili, putuje dalje kao balast da bi na koncu bio bakterijama hrana. Dio vlakana, ne mogu ni bakterije pojesti sve. Zbog nabrojanih funkcija naše mikrobiote, fermentacija koju od ostataka hrane radi je esencijalna. Nije nezdrava niti loša. Jednostavno, tako je sustav probave podešen.

Zadnji korak prije izbacivanja, bakterije završavanju i upotpunjavaju način kako ljudsko tijelo probavlja hranu. Svojstvo fermentabilnosti neke hrane za nas je time bitno, iako je korist od njega posredna, preko bakterija. Kao glavne nutrijente koje bakterije najlakše mogu fermentirati izdvajamo ugljikohidrate. Dijelimo ih na jednostavne (monosaharidi ili jednostavni šećeri) i složene (disaharidi, oligosaharidi). Jednim imenom FODMAP:

fermentabilni _{(fermentable)} oligosaharidi _{(oligosaccharide)}, disaharidi _{(disaccharide)}, monosaharidi _{(monosaccharide)} i _(and) polioli _(polyols). A je to? Pa, A je tu samo zbog lakšeg izgovora.

FODMAP fermentabilni oligosaharidi disaharidi monosaharidi polioli

F-ermentabilni

O-ligosaharidi

D-isaharidi

M-onosaharidi

P-olioli

F-ermentabilni

Fermentacija je proces interakcije mikroba i hrane. U izmjeni tvari mikrobi uzimaju nutrijente iz hrane, a izlučuju produkte metabolizma. U našem slučaju, mikrobi su bakterije i gljivice u probavnom traktu. Fermentiraju uglavnom raspoložive ugljikohidrate (mono-, di-, oligo- saharide) koje nismo probavili i apsorbirali do kraja.

Fermentacija se odvija posredstvom enzima. Možemo reći i da je fermentacija proces u kojem bakterije transformiraju hranu pomoću vlastitih enzima. Bakterije luče enzime koji razgrađuju ugljikohidrate do najmanjih jedinica koje onda mogu koristiti kao hranu za dobivanje energije u svom metabolizmu. Kada bakterije (i drugi mikrobi) kroz svoj metabolizam probavljaju hranjive tvari, rezultat je pojačana produkcija plinova kao rezultat fermentacije.

Bakterije se mogu u odsustvu ugljikohidrata prilagoditi. Kad nema prvog izbora mogu se prebaciti na fermentaciju proteina ili masti. Kod keto dijete koju odlikuje visok udio masti je zabilježena adaptacija i promjena mikrobiote. Naravno, ako imaju odgovarajuće enzime za njihovu razgradnju (proteaze, lipaze). Zapravo se u našoj probavi fermentacija proteina odvija u debelom crijevu. Kada ponestane ugljikohidrata, u zadnjem dijelu (distalni kolon) bakterije intenzivnije probavljaju proteine.

Kada kažemo da je hrana fermentabilna, onda mikrobi u nekom sustavu (u našem slučaju to je probavni trakt) imaju alate (enzime) kojima mogu razgraditi tu hranu i koristiti dobivene produkte za energiju. Uglavnom se fermentacija bakterija (i gljivica) u probavnom traktu odnosi na šećere. Kad kažemo šećeri, mislimo na monosaharide (primjer fruktoza) i disaharide (primjer laktoza) te druge kompleksne ugljikohidrate (fruktani, galaktani).

U biološkom kontekstu, čuveni Louis Pasteur je pojam fermentacije koristio striktno za anaerobne bakterije.

La fermentation est … la vie sans air, c’est la vie sans oxygène libre.

Fermentacija je život bez zraka, život bez dostupnog kisika. Preko 95% bakterija u crijevima su anaerobi, koji za svoj život i aktivnost ne trebaju kisik.

O-ligosaharidi

D-isaharidi

M-onosaharidi

P-olioli

KAKO JE NASTALA FODMAP DIJETA ZA SIBO?

Istražujući sindrom iritabilnog crijeva (IBS, irritable bowel syndrome) ) australski znanstvenici s Monash univerziteta došli su do liste namirnica koje smetaju i mogu izazvati tegobe. U suprotnom smjeru, detektirane su i one koje se bolje podnose. Eliminacijom vrste i količine teško podnošljivih fermentabilnih ugljikohidrata nastala je posebna dijetoterapija sindroma iritabilnog crijeva. Kasnije je postala popularna u primjeni kao FODMAP dijeta za SIBO. U prijevodu je SIBO sindrom intestinalnog bakterijskog prerastanja (eng. syndrome intestinal bacterial overgrowth).

Ne dolazi kod svih slučajeva sindroma iritabilnog crijeva do pojave SIBO. Procjene govore da 1 od 3 osobe koja ima IBS pokazuje simptome SIBO. Često se brkaju SIBO i intolerancija na hranu. FODMAP jelovnik za SIBO nije isto što i eliminacijska dijeta kod intolerancije na hranu ili nutritivna alergija. Različiti su kriteriji probira.

SIBO se u malom broju slučajeva može se pojaviti i kod zdrave populacije. Najčešće se javlja kod žena. Starije osobe su također podložne SIBO zbog lošeg motiliteta tankog crijeva, kao i slabije lučenje želučane kiseline. Rizik za SIBO nosi i dijabetes, divertikuli tankog crijeva, resekcija želuca ili dijelova crijeva, gastropareza, celijakija, zatajenja crijeva, IBS, alkoholizam, ciroza jetre, bubrežne bolesti, upala gušterače, imunodeficijencija, pothranjenost, crohn, učestalo uzimanje antibiotika,

Kod SIBO se radi o prerastanju bakterija iz debelog u tanko crijevo, gdje inače njihovi brojevi budu vrlo mali. To su bakterije uobičajeno prisutne i normalan stanovnik debelog crijeva. Međutim, tijelo brani da se ne namnože u tankom crijevu.

Dvije su glavne prepreke. Želučana kiselina te ileocekalna valvula, anatomska vrata iz tankog u debelo crijevo – iz ileuma u cekum. Zato u normalnim uvjetima nema značajnijeg broja bakterija u tankom crijevu u odnosu na debelo. To su ujedno i dva najčešća uzroka nastanka SIBO gdje zakažu mehanizmi kontrole bakterijske populacije izvan debelog crijeva.

Smanjena sekrecija želučane kiseline (hipokloridija) je ponekad povezana s nastankom SIBO. Kao i poremećaj motiliteta tankog crijeva (poremećaj peristaltike, slabijeg kretanja sadržaja u tankom crijevu). Poremećaji imunosnog sustava crijeva te anatomske abnormalnosti probavnog trakta također mogu biti uzročnik. Ili dugoročno uzimanje lijekova koji utječu na lučenje želučane kiseline.

Neovisno o uzroku, dalji slijed događaja je prodor i kolonizacija bakterija u tanko crijevo. Prerast bakterija pokreće upalni odgovor sluznice tankog crijeva, što dovodi do dalje progresije simptoma SIBO.

SIMPTOMI KOJI UKAZUJU NA FODMAP PROBLEM

Uobičajeni znaci SIBO su nadutost, grčevi, proljevi ili konstipacija, meteorizam, česta flatulencija. Često su prateće promjene raspoloženja i neplanirani gubitak na težini. Niska razina energije, nenaspavanost. Mogu se javljati godinama bez sumnje na SIBO. Problem u osnovi izazivaju FODMAP tvari, premda nisu primarni uzročnik. Dva su načina kojima FODMAP radi probleme.

Po svojoj kemijskoj prirodi, FODMAP kao i topiva vlakna navlače vodu iz tijela u lumen crijeva. Već to dovodi do rastezanja, osjećaja punoće, nadimanja. Stolica je neformirana, meka do tekuća. Drugi razlog je fermentacija FODMAP koji dospiju u debelo crijevo gdje ih bakterije fermentiraju producirajući plinove. Nasilno oslobađanje plinova zbog intenzivne aktivnosti bakterija bolno nadima crijeva.

DIJAGNOZA I LIJEČENJE SIBO

Dijagnozu SIBO može postaviti samo liječnik. Nemojte na vlastitu ruku postavljati dijagnozu. U pravilu nemojte slušati osobna iskustva drugih koji savjetuju kako bi SIBO prehrana trebala izgledati. SIBO iskustva i simptomi mogu se značajno razlikovati. A mogu biti i nešto sasvim drugo vezano uz bolesti probavnog trakta. Primjerice, reakcija na histamin u hrani, ili oboje zajedno. Posebno nemojte nestručnim osobama bez medicinskog znanja da vam daju dijagnozu i propišu “najbolju terapiju”. Mogu prikriti ili izazvati ozbiljnije probleme nego što je SIBO.

SIBO se javlja kada populacija bakterija u tankom crijevu pređe 105–106 mikroba po mililitru. Normalna količina bi trebala biti ispod 103/ml. Osim broja važan je i sastav mikroba, jer se izravno odražava na to kako se manifestira SIBO i koji su znaci. Jedan od primjera može biti prisustvo bakterija koje fermentiraju žuč.

Ako se bakterije hrane žučnim kiselinama, koje nam trebaju da bi probavili masti, može doći do slabijeg iskorištenja masti iz hrane. Slaba digestija masti može značiti masni proljev (steatoreju). Dugoročna posljedica će biti nevoljni gubitak tjelesne mase jer tijelo u nedostatku žučnih kiselina ne može apsorbirati masti dobro. Žuč se normalno proizvodi, ali specifične bakterije prisutne na mjestu gdje ih inače ne bi trebalo biti, ometaju njenu funkciju

Drugi primjer vezan uz SIBO su bakterije koje preferiraju ugljikohidrate. One ih iskorištavaju rapidnom brzinom. Produkt fermentacije ugljikohidrata od strane tih bakterija je brzi nastanak veće količine plinova. Dolazi do nadimanja, ali nema proljeva.

Treći primjer može biti prisustvo Gram-negativnih koliformnih bakterija (Klebsiella, Escherichia). Većina naših korisnih bakterija je Gram-pozitivna za usporedbu. Koliformi proizvode toksine koji oštećuju mukoznu sluznicu crijeva. Opet imamo narušenu normalnu funkciju apsorpcije hranjivih tvari.

U svakom slučaju, bakterije koje su prerasle u tanko crijevo ostavljaju trag i možemo mjeriti njihovo povećano prisustvo. Jedan od načina je mjerenje plinova izdisajnim testom (glukozni test ili laktulozni test). U našim crijevima stalno dolazi do produkcije plinova kao posljedica bakterijske aktivnosti.

U normalnim uvjetima najveći dio plinova, oko 3/4 čine ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4) i vodik (H2). Manji udjeli ostalih plinova, poput sumporovodika (H2S), već i malim prisustvom daju neugodan miris. Što se događa s nastalim plinovima? Zovemo ih flatus. Najveći dio izbacujemo odnosno ispuštamo, tehnički naziv je flatulencija.

Oko jedne petine plinova ne završi kao ispušni, već se apsorbira u tijelo. Tih preostalih 20ak posto također završi vani, izlazeći putem pluća. Mjerenje izdisajnih plinova je jedan od testova za detekciju SIBO.

Dijagnozu i terapiju postavlja liječnik. Obično se provodi antibiotska terapija. Drugi dio terapije je prateća FODMAP dijeta. Eliminacija fermentabilnih ugljikohidrata može značajno pomoći u liječenju SIBO.

FODMAP dijeta nije univerzalna za sve. Svaka osoba ima jedinstvenu mikrobiotu, prema tome i različito reagira kod prerasta bakterija u tankom crijevu. Postoji individualna tolerancija određenog FODMAP, stoga je važno personalizirati prehranu na taj način. Postoji lista namirnica s visokim FODMAP udjelom, kao polazna osnova. Dalje se u radu s nutricionistom može personalizirati.

Kako u praksi PRIMJENJIVATI FODMAP JELOVNIK ZA SIBO?

Primjena FODMAP jelovnika za SIBO je jednostavna. Može biti eliminacijska (no-FODMAP) ili dijeta izbora niskog unosa (low FODMAP). Pristup je individualan, ali pretežito se ide na početnu eliminaciju i potom kontrolu odnosno probiranje unosa FODMAP namirnica. Ciljano se izbjegava veći unos namirnica s visokim FODMAP količinama. Unos vode treba održati na redovnoj razini kako se ne bi narušila hidracija tijela.

Treba imati na umu da jedan dio FODMAP namirnica sadrži i vlakna, koja su bitna za naše probiotske bakterije u debelom crijevu. Zato prije radikalnog pristupa treba odvagnuti najbolji način u razgovoru sa svojim liječnikom i nutricionistom. Zbog SIBO se može javiti deficit određenih nutrijenata u organizmu, što je isto važno razmotriti.

Osobito je bitno provjeriti status vitamina B₁₂ koji se inače iz hrane apsorbira ekskluzivno u zadnjem dijelu tankog crijeva (ileum). Drugi razlog zašto treba gledati pametno je kako ne bi dodatno narušili zdravlje. Svako izbacivanje namirnica uskraćuje unos određenih vitamina i drugih esencijalnih tvari. Važno je postići ravnotežu kontrole simptoma i zdrave, kompletne prehrane.

FODMAP jelovnik za SIBO zapravo je jednostavna strategija ili protokol u tri koraka:

eliminacija FODMAP namirnica 2-4 tjedna
ponovno uvođenje FODMAP namirnica na jelovnik
trajna adaptacija uz vođenje dnevnika (podešavanje individualne tolerancije)

U prvom koraku radi se resetiranje prehrane. Kratko vrijeme izbacuju se namirnice koje sadrže visoke FODMAP razine ili specifično osjetljive ugljikohidrate, poput fruktoze. U drugom koraku, obično nakon provedene terapije ordinirane od liječnika, ponovno se uvode FODMAP na jelovnik. Važno je zapamtiti princip provođenja FODMAP dijete.

namirnice ne idu natrag na jelovnik sve odjednom, već JEDNA PO JEDNA

FODMAP jelovnik za SIBO treba zamisliti kao čišćenje kuhinje. Izvadimo sve spremnike i ispraznimo ih. Onda jednog po jednog punimo. Tražimo koliko svaki pojedini spremnik može primiti. Za neke namirnice nemamo spremnik, i njih trajno eliminiramo. To je slučaj kad reagiramo burno već i na male količine. Nekoliko dana je dovoljno za ocjenu reakcije kada se ponovno uvede određena namirnica. Mjesečno bi to bilo desetak namirnica. Ne treba žuriti. Bolja je temeljitost od brzog odgovora. Manje je više.

U zadnjem stadiju, adaptiramo se na novu prehranu. Upoznajemo vlastitu toleranciju za FODMAP namirnice. Pritom je jako korisno voditi dnevnik prehrane. Bilježenje reakcije i vođenje evidencije o količini može značajno pomoći za upoznavanje vlastitih granica tolerancije FODMAP namirnica.

RIZICI ?

FODMAP dijeta može biti uzrok malnutricije kod nestručnog i radikalnog provođenja. Kada se puno toga eliminira iz prehrane, dobijemo uzak izbor namirnica. Slično je to standardnoj zapadnjačkoj prehrani gdje vladaju 3 najčešće žitarice (pšenica, kukuruz, riža). Također, dugoročno postoji i rizik od ortoreksije, opsjednutošću prehranom.

PROBIOTICI ?

Nema jednoznačnog odgovora oko probiotika. Kod nekih mogu napraviti lošu reakciju. Istraživanja čini se pretežu na stranu probiotika za SIBO. Jedna meta analiza 18 istraživanja pokazuje korist probiotika kod SIBO (S. boulardii, B. subtilis, Lactobacillus i Bifidus kombinacija). U nekim slučajevima mogu odmoći, stoga valja biti oprezan te individualno pristupati odluci uzimanja probiotika.

Čini se da probiotici s više različitih sojeva učinkovitiji nego pojedinačni sojevi probiotskih bakterija. Kod prepreka za uzimanje samih probiotika, moguće rješenje mogu biti postbiotici. Donose dobar koristi probiotika, ali s razmjerno niskom stopom eventualnog rizika.

LISTA NAMIRNICA korištena za FODMAP JELOvNIK ZA SIBO

Evo jedne podjele namirnica prema sadržaju FODMAP tvari. Crveno je lista namirnica koje treba izbjegavati. Navedene namirnice podijeljene su po sadržaju fruktoze, laktoze, fruktana i galaktana te poliola. Drugo je pozitivna lista namirnica korištena za FODMAP jelovnik za SIBO.

VAŽNA NAPOMENA – Uzmimo primjer paprike. Kod SIBO često zna biti povezan, ili mu prethodi, problem sa želucem. Mnogi kod gastritisa i drugih želučanih tegoba ne podnose papriku. To nije povezano sa SIBO-m. Premda zelena paprika ima nizak sadržaj FODMAP, ona zbog nepodnošljivosti iz drugih razloga (želudac) neće biti na jelovniku. Isto vrijedi i za druge namirnice koje jesu na low listi ali iz drugih razloga nisu za FODMAP jelovnik za SIBO.

Navedene crvena i zelena lista su samo ogledni primjeri izdvojenih namirnica u odnosu na FODMAP sadržaj.

LISTA NAMIRNICA VISOKOG FODMAP SADRŽAJA

↑ LAKTOZA

↑ FRUKTOZA

FRUKTANI & GALAKTANI

↑ POLIOLI

MLIJEKO – kravlje, ovčje, kozje, sirutka

SIREVI – ricotta, skuta, svježi kravlji sir, ementaler

MLIJEČNI FERMENTI – jogurt, kefir, acidofil

MLIJEČNI PROIZVODI –sladoled, mlijeko u prahu, mliječna čokolada, mliječne kreme, mliječni puding, protein sirutke (whey)

POVRĆE – šparoge, grašak, sušene rajčice, zelene tikvice, čičoka

VOĆE – jabuke, kruške, nashi, liči, kaki, trešnje, smokve, lubenica, mango, grožđe

PIĆA – 100% ili zaslađeni nektar voćni sokovi, gazirana pića s fruktoznim sirupom, rum

SLATKO – med, agava sirup, HFC glukozno fruktozni sirup, šećer (kokosov, od trske), melasa

POVRĆE – češnjak, poriluk i ljutika lukovice (bijeli dio), grašak, zrno soje, crveni grah, cikla, artičoke, cikorija

VOĆE – šljive, ribiz, grejp, lubenica, zrele banane, suhe smokve i datulje, breskva, nektarina, kaki, šipak (nar), višnja

ŽITARICE – raženi krekeri, integralni pšenični kruh, ječam

ORASI – pistacije, indijski oraščić, rogač

MAHUNARKE PROIZVODI – sojino mlijeko, sojino brašno, grah, bob, zapečeni grah, falafel

ČAJEVI I DRUGO – kamilica, komorač, bijeli čaj, inulin, cikorija u prahu

POVRĆE – cvjetača, gjlive, bob, prokulice (kelj pupčar)

VOĆE – jabuke, kruške, marelice, kupine, trešnje, nektarine, breskve, šljive, lubenica

SLADILA – sorbitol, manitol, maltitol, ksilitol, izomalt

OSTALO – žvakaće gume bez šećera sa sladilima, proteinske pločice bez dodanog šećera, sirupi i bomboni za dijabetičare bez šećera, sa sladilima

LISTA NAMIRNICA NISKOG FODMAP SADRŽAJA

MLIJEKO – bez laktoze, sojin napitak na bazi sojinog proteina bez šećera, bademov napitak, feta sir, tvrdi sirevi

OSTALO – mliječni proizvodi bez laktoze (lactose free), kakao, tamna čokolada

VOĆE – dinja, kivi, ananas, banana (ne zrela 100%), borovnice, jagode

POVRĆE – mrkva, peršin, avokado, mlade mahune, zelena salata, krastavci, patlidžan, bok choi kupus, zelena paprika, korabica, krumpir, poriluk i luk zeleni dio lista, patišon tikva, hokaido bundeva, zelena kabocha japanska bundeva

ORASI – makadamija, kikiriki, pinije, sjemenke bundeve, orasi

ŽITARICE I BRAŠNA – riža, zobene pahuljice, kvinoja, tempeh, čvrsti tofu, kukuruzne pahuljice (Corn flakes), rižin kreker, kiselo tijesto od pirovog brašna, kukuruzni kruh koji ne sadrži gluten (iz ječma, raži i pšenice), proja, palenta, tapioka, heljdino brašno

MESO * – sve vrste mesa, jaja, perad, plodovi mora

ULJA I MASTI – ne sadrže ugljikohidrate u iole značajnijim količinama pa niti FODMAP

SLATKO – slad (ječmeni slad, malt), javorov sirup (maple syrup), dekstroza, rižin sirup

* oprez – meso s roštilja, može biti iritabilno za osjetljiva crijeva i probavu

PRIMJER - 1 DAN FODMAP JELOVNIK ZA SIBO

Primjer kako izgleda nutricionistički balansiran FODMAP jelovnik za SIBO. Po izboru namirnica ujedno je jelovnik bezglutenski i bez mliječnih proizvoda. Energijska vrijednost jelovnika je 2000 kcal.

REFERENCE

Louis Pasteur (1876): ‘Études sur la Bière’, Section 6, ‘Théorie Physiologique des Fermentation’, Revue Scientifique (26 Aug 1876), 2nd Series, 11, No. 9, 214.
Muir et al. (2007): Fructan and Free Fructose Content of Common Australian Vegetables and Fruit, J. Agric. Food Chem. 2007, 55, 16, 6619–6627
C. Zhong, C. Qu, B. Wang, S Liang, B. Zeng (2017): Probiotics for Preventing and Treating Small Intestinal Bacterial Overgrowth: A Meta-Analysis and Systematic Review of Current Evidence. Journal of clinical gastroenterology, 51(4), 300–311.
J. Verspreet, E. Dornez, W. Van den Ende, J. A. Delcour, C. M. Courtin (2015): Cereal grain fructans: Structure, variability and potential health effects, Trends in Food Science & Technology, Vol 43, Issue 1

apsorpcija borovnica češnjak debelo crijevo dijeta fermentacija FODMAP fruktani fruktoza hipokloridija jabuka jaja laktoza lubenica luk motilitet crijeva nadutost plinovi polioli polisaharidi postbiotici povrće probiotici proteini SIBO tanko crijevo vitamin B12 vlakna voće vodik želučana kiselina žitarice