Želučani problemi danas muče nemali dio odrasle populacije. Gastritis, refluks, dispepsija i druga bolna stanja česte su teme članaka o želucu i probavi. Jedan od želučanih problema o kojima se relativno malo govori je hipokloridija. To je funkcionalni poremećaj probave svojstven po neuobičajeno niskim razinama želučane kiseline.
Hipokloridija utječe na želučanu funkciju, pa i u daljim koracima probavljanja hrane u gastrointestinalnom traktu. Ako se ne prepozna ili ignorira, može dugoročno voditi k ozbiljnijim probavnim smetnjama. Jedan od poznatih primjera je SIBO, sindrom bakterijskog preraštanja crijeva. Intolerancija na određenu hranu je puno blaža manifestacija, ali se relativno češće javlja s vremenom. Ako se pitate kakve veze imaju želudac (litra) i oko 8 m crijeva, više u tekstu o SIBO i FODMAP ovdje.
Ali, vratimo se na želudac i počnimo od toga kako radi i koja je njegova uloga u probavi i razgradnji hrane (digestija).
Želudac je jedan od središnjih organa našeg probavnog trakta. Zapravo probava hrane de facto počinje u želucu. Zadaća ovog organa je primiti hranu i početi njenu razgradnju na jednostavnije sastojke. Želudac je mišićava vreća koja u mirovanju ima prosječan volumen oko 1 litre, iako može primiti više hrane. Maksimalno rastezanje je oko 4x veći volumen. Ako vam je to puno, zamislite za usporedbu burag goveda (predželudac) koji može primiti 100 pa i do 200 litara volumena.
Primarna zadaća koju želudac obavlja u tijelu je probava hrane. Pritom koristi dva osnovna alata. Jedan su probavni enzimi, poput pepsina, želučane lipaze. Drugi alat je želučana kiselina. Njena uloga je ključna u početku procesa probave hrane. Ujedno djeluje kao neka vrsta zavjese kao brana za mikrobe i patogene.
Glavni sastojak želučane kiseline je klorovodična ili solna kiselina (HCl). Da, to je ona ista koju koristimo u kućanstvu u sredstvima za čišćenje. Samo što naš želudac nije tek kanister za želučanu kiselinu. Složen je to organ koji ima važne zadaće za naše zdravlje. Osim probavnog dijela, ima i sigurnosne zadatke.
Služi kao čuvar, poput bedema za zaustavljanje patogenih mikroba koji mogu u nas ući s hranom ili vodom. Zato je važno da uvijek bude u dobrom radnom stanju. Naš imunitet sigurno računa na njegovu ulogu.
KADA STVARI POĐU PO KRIVU…
Brojni su načini na koje želudac može zakazati. Naša biologija, genetika, stanice koje nas grade nisu isti kod svih. Nemamo svi isti želudac, ali hrana je ista. Kukuruz ili jagode su iste. Samo ćemo različito reagirati na nju. Jednima će ista namirnica biti teže, a drugima lakše probavljiva. Slaba probava izaziva dalje probleme na putovanju hrane kroz probavni trakt. Kada stvari odu predaleko, u nekom trenutku neugoda pređe u bolove i dolaze ozbiljnija stanja koja zahtijevaju liječenje.
Bolove u gornjem dijelu probavnog trakta zovemo dispepsija. Dijagnoza funkcionalne dispepsije može biti uzrokovana slabom probavom, ali hrana ne mora biti isključivi uzročnik. Mogu biti neki drugi uzroci. Primjerice, anksioznost ili psihičke traume.
Određeni lijekovi (lijekovi za bolove poput ibuprofena ili aspirina), ili izloženost toksinima iz okoliša. Općenito ako se mora piti dnevno velika količina tableta i kapsula. Statistika govori da je rizik dispepsije veći za žene nego muškarce. Infekcija bakterijom Helicobacter pylori je također faktor rizika.
Reakcija na stres, nervoza i negativne emocije također mogu imati utjecaja. Jednako kao i autodestruktivno ponašanje. Na primjer cigarete, posebno u kombinaciji s kavom na prazan želudac. Prejedanje ili neumjerenost u količini hrane također pogoršavaju problem. Osobito ako je u pitanju jako slatka, slana ili super začinjena hrana. Ako je prisutan problem emocionalnog hranjenja, tim gore.
Sporo i loše probavljanje hrane može dati onaj specifični osjećaj koji se opisuje na razne načine. Tegobe u manjem opsegu obično javljaju osjećaj produljene i neugodne punoće. Osjećaj tvrdoće i naprezanja želuca, veće ili manje težine. Često uz osjećaj nadutosti i drugih simptoma. Tipičan je opis kada stvar postane ozbiljnija, ide nekako ovako:
sve stoji, kao da je kamen u želucu
HIPOKLORIDIJA – SIMPTOMI
Niska razina želučane kiseline može imati više uzročnika. Češća je kod osoba starijih od 60 godina i u ženskoj populaciji. Također može biti izazvana farmakološki, ili kao posljedica bolesti ili tumora u probavnom traktu. Evo primjera simptoma koji mogu ukazivati na hipokloridiju.
– rano postizanje sitosti u obroku – osoba se brzo zasiti dok jede
– bolovi u želucu, žarenje i pečenje, žgaravica, podrigivanje, mučnina
– produljena sitost nakon obroka, nelagodan osjećaj punoće i “stajanja” probave
– nadutost i osjećaj težine nakon obroka
Mogu se javljati i proljev ili zatvor, masna stolica (steatoreja) i druge promjene u odnosu na normalan tijek probave. Kod duljeg trajanja hipokloridije opada uspješnost apsorpcije hranjivih tvari (malnutricija), pa može doći i do gubitka tjelesne mase (nevoljno mršavljenje).
Kod manjka željeza i anemije, dobro je također provjeriti ima li osoba hipokloridiju. Ponekad u prehrani ima relativno dovoljno željeza, ali ga tijelo ne uspijeva adekvatno iskoristiti. Ovdje se misli na mitologiju bogatog izvora željeza u cikli (puni tekst ovdje). Govorimo o malapsorpciji, slabom iskorištavanju nutrijenata iz obroka te antinutrijentima koji dodatno remete unos željeza iz hrane.
Povezana zdravstvena stanja i hipokloridija
Važno je razumjeti da hipokloridija sama po sebi nije nužno problem. Međutim, bitne su njene posljedice i utjecaj na dalju probavu. Neučinkovito probavljanje hrane utječe na dalji razvoj događaja u probavi, prije svega na mikrobiotu i apsorpciju nutrijenata. Jedan obrok malo toga može promijeniti. Ali ponavljanje nekog obrasca dugoročno čini veliku razliku.
Nije rijetko da se uzrok i posljedica zamijene. Tako površnim i nestručnim pristupom praktičara koji se bave nutricionizmom bez iskustva i naobrazbe, stvari često odu u krivom smjeru. Najčešće preširokim izbacivanjem hrane i nepotrebnim testiranjima osjetljivosti na hranu. Zato je važno kod pojave simptoma prvo otići liječniku, prije nego u ljekarnu po ljekoviti čaj, ili na testiranje na koju hrane ste intolerantni.
Hipokloridija se veže s brojnim zdravstvenim stanjima. Evo 5 primjera koji se često ističu.
SIBO (Small intestinal bacterial overgrowth, sindrom intestinalnog preraštanja bakterija)
– hipokloridija može remetiti prirodnu ravnotežu mikrobiote u crijevima i tako doprinijeti razvoju i simptomima SIBO. Pored FODMAP prehrane, važno je obratiti pažnju i na hipokloridiju.
Gastritis
– hipokloridija može utjecati na veći rizik od razvoja gastritisa, kronične upale želučane sluznice, kao posljedica smanjene kiselosti u želucu.
IBS, sindrom iritabilnih crijeva
– slično SIBO, a često i povezano, narušena mikrobiota može biti dodatna loša vijest za IBS.
Malapsorpcija
– hipokloridija, posebno u starijoj dobi, može biti jedan od razloga razvoja deficita vitamina B12. Određeni nutrijenti trebaju uvjete kiselosti za pravilno iskorištavanje iz prehrambenih izvora. Stopa iskoristivosti više nutrijenata ovisi o kiselosti i funkciji želuca. Tu su kalcij, cink, željezo i drugi.
Uzmimo kalcij za primjer. Njegova topljivost iz hrane je važna mjera uspješne apsorpcije u tijelo. Raspoloživost kalcija u tom pogledu ovisi i o kiselosti okoline u probavi. Stoga je važno kod osteoporoze voditi računa o posljedicama hipokloridije.
Sintagma „ono si što jedeš“ ovdje se jasno prevodi u „ono si što apsorbiraš“. Nije dovoljno jesti određenu hranu misleći kako je dovoljno unijeti izvor određenog nutrijenta. Ako se isti ne može dovoljno učinkovito razgraditi i unijeti u organizam, slaba je vajda.
Autoimune bolesti i stanja
– Hipokloridija može biti vezana uz određene autoimune bolesti i stanja. Primjerice, kod perniciozne anemije. Smanjena razina želučane kiseline remeti uspješnost apsorpcije vitamina B12, ključnog za proizvodnju zdravih crvenih krvnih stanica (eritrocita).
Promjena prehrane i hipokloridija
Promjene prehrambenih navika su važan dio u tretmanu hipokloridije. Potreban je individualni pristup kako bi pronašli najbolje strategije za smanjenje tegoba i bolju kvalitetu života. Ovo su neke od dijetetskih preporuka koje se pritom koriste.
☞ jesti manje obroke, u češćim razmacima
:: promjena rasporeda i količine hrane znači imati više od uobičajenih 5 obroka (D, m1, R, m2, V). Oni će biti manji da bi se smanjila količina hrane koja će zapuniti želudac. Na taj način se olakšava i ubrzava probava hrane u želucu. Manja količina znači manji zadatak za želudac, brže se obavi.
Dugotrajna pošteda probavnog trakta odbijanjem hrane svakako nije rješenje. Opasnost može predstavljati i intermitentni post. Posebno ako se u vremenu hranjenja osoba pretrpava količinski.
☞ način pripreme hrane – manje prženo i pečeno, više kuhano
:: način pripreme hrane također može imati utjecaja. Općenito se teško probavljiva hrana duže zadržava u želucu. Masna hrana, masni umaci, masno meso, posebno prženo i roštiljano, kobasice i drugi masni suhomesnati proizvodi. Potom pohano, friteza, pommes frites i druga hrana natopljena uljem ili pržena u dubokom ulju.
S druge strane, kuhana hrana bez puno pržene masnoće se bolje podnosi. U određenoj mjeri i sirova hrana, ako nije previše agresivna za želudac. Kuhane žitarice općenito su dobar izbor, jer su lako probavljive. Primjerice, zobene pahuljice ili kvinoja kaša.
☞ kombinacije namirnica
:: kod nekih osoba složeni obroci s više različitih vrsta namirnica mogu biti teško probavljive. Takozvano odvajanje namirnica ponekad se koristi kako bi se olakšala probava. Hipokloridija je jedan od takvih primjera, gdje pomaže odvajati proteinske i ugljikohidratne namirnice. Način pripreme hrane također može imati utjecaja.
Općenito se teško probavljiva hrana duže zadržava u želucu. Masna hrana, masni umaci, masno meso, posebno prženo, kobasice. Potom pohano, friteza, pommes frites i druga hrana natopljena uljem. S druge strane, kuhana hrana bez puno pržene masnoće se bolje podnosi. U određenoj mjeri i sirova hrana, ako nije previše agresivna za želudac. Kuhane žitarice općenito su dobar izbor, jer su lako probavljive. Primjerice, zobene pahuljice ili kvinoja kaša.
☞ izbjegavati okidače
:: ne postoji univerzalna lista namirnica koje smetaju svakom želucu, jer je reakcija individualna i često ima psihosomatski utjecaj. To znači da ako mislimo da će nam neka hrana smetati, to je isto kao da stvarno smeta. Međutim, znamo koji su uobičajeni sumnjivci (the usual suspects) koji mogu iritirati želudac dok probavlja obrok. Na prvom mjestu to je jako začinjena hrana, najčešće ljuta i kisela hrana. Može iritirati sluznicu želuca i time pogoršati simptome hipokloridije.
Namirnice koje često znaju izazivati smetnje su luk, rajčica, paprika, krastavci, patlidžan. Jedan “lukavi” gringo i čitava “banda povrća” iz porodice Solanaceae. Ali i na listi zloglasnih postoje razlike. Nekima smeta sirovo, drugima samo dinstano, trećima ukiseljeno, a nekima u svim mogućim oblicima.
I druge agresivne namirnice mogu biti okidači, neke i na prazan želudac. Poput crne kave ili nedovoljno zrele banane. Na prazan želudac ujutro može biti problem i limun ili pripravak vitamina C, iako nije pravilo. Nekima odgovara topla voda s limunom za početak jutra.
Mlijeko može biti teško probavljivo za neke. Posebno u kombinaciji s drugim okidačima (kava). Za razliku od toga, jogurt i drugih fermentirani mliječni proizvodi se razmjerno bolje podnose.
☞ uvesti probiotike
:: probiotici mogu pomoći sluznici u održavanju dobre ravnoteže mikrobiote koja kod hipokloridije može biti narušena.
☞ probavni enzimi
:: postoje suplementi enzima koji mogu olakšati digestiju hrane. U ljekarnama i drogerijama se prodaju u obliku kapsula. Od prirodnih rješenja, tropsko voće sadrži probavne enzime. Najpoznatiji primjeri su ananas (sadrži enzim bromelain) i papaja (sadrži enzim papain), ali i domaća smokva nije naodmet spomenuti (sadrži enzim ficin). Dodana moguća korist enzima je podrška kod malapsorpcije nutrijenata.
☞ dodaci prehrani kod malnutricije i malapsorpcije
:: hipokloridija može utjecati na status iskorištenja vitamina B12, ali i cinka, kalcija, željeza i drugih minerala. U slučaju utvrđenog manjka ovih nutrijenata, ponekad se koriste i suplementi za njihovu nadopunu u prehrani. Hipokloridija može biti posebno važna kod starijih osoba koje su inače pod rizikom za malnutriciju.
Ni tu ne vrijede ista pravila za sve. Neki multivitamini dolaze u tabletama, što može biti dodatno teško za želudac kod hipokloridije. Umjetna sladila ili višak fruktoze u sirupima isto tako.
☞ hidracija
:: paziti na unos tekućine tijekom dana jedna je od važnih mjera u prevenciji konstipacije i normalnog tijeka drugih probavnih zadaća.

PROMJENA NAVIKA
Na žalost prilikom liječenja želučanih simptoma gotovo isključivo fokus ostane na lijekovima. Dijetoterapijske upute poštede želuca dođu više-manje kao nešto usput. Kod nas je inače rašireno vjerovanje kako postoji jedan lijek (tableta, kapsula) koji sam po sebi rješava svaki problem zdravlja. Popiješ tabletu i problem riješen. U prehrani eventualno par dana poštede i razuma. A onda po starom.
Problem je samo u tome što svi moramo jesti. Čak i kada je upravo dio tijela zadužen za hranjenje bolestan i njegov rad poremećen. Za poboljšanje stanja je potrebno je mijenjati loše prehrambene navike i ponašanja povezana s gastrointestinalnim smetnjama kao posljedicom. Bez obzira na propisanu terapiju, nema uspješnog rješavanja probavnih problema bez promjene prehrane.
Pozadina funkcionalnih gastrointestinalni poremećaja poput dispepsije i IBS-a je kompleksna i nije u potpunosti rasvijetljena. Znamo da su narušeni osovina mozak-crijeva, mikrobiota, poremećen motilitet želuca i crijeva, prisutna upala niskog intenziteta kao i povišena osjetljivost probavnih organa. Ono što je sigurno je to da je uz terapiju svakako potrebno prilagoditi prehranu.
Način prehrane umnogome pridonosi pojavi ili liječenju funkcionalnih poremećaja probavnog trakta. Određene vrste hrane treba naučiti izbjegavati ili smanjiti njihov potencijal okidača (triger). Način pripreme i konzumacije obroka također su važni. Trebaju olakšati probavljanje hrane umjesto izazivati simptome.
Dijetoterapijski pristup može igrati značajnu pozitivnu ulogu u tijeku liječenja i kontrole simptoma, smanjiti bolne i neugodne nuspojave u cilju podizanja kvalitete života. U slučaju želučanih smetnji, nemojte ih ignorirati ako se počnu ponavljati. Odite svom liječniku koji će dijagnosticirati problem, te počnite mijenjati prehranu na bolje.
Reference
• King CE, Leibach J, Toskes PP. Clinically significant vitamin B12 deficiency secondary to malabsorption of protein-bound vitamin B12. Dig Dis Sci. 1979 May;24(5):397-402.
aspirin bromelain dispepsija emocionalno hranjenej emocionalno hranjenje enzimi gastrointestinalne smetnje gorke tvari H. pylori Helicobacter pylori hipokloridija ibuprofen indigestija jelovnik hipokloridija kiselost luk malapsorpcija malnutricija meso mikrobiota motilitet nepotpuna probava ono si što apsorbiraš ono si što jedeš papain pH pržena hrana vitamin B12 voće želučana kiselina žvakanje