Kivi je voće porijeklom iz Kine ( Actinidia deliciosa C.F.Liang & A.R.Ferguson, Actinidaceae). Plod je veća jajolika bobica. Lozu penjačicu na kojoj raste zovemo kivika. Botanički ovo bobičasto voće pripada Actinidia rodu. Naziv dolazi od grčke riječi za zraku, aktis (ἀκτίς). Poveznica je radijalni ženski cvijet biljke koji podsjeća na kotač.
Uzgaja se diljem svijeta. Ima više različitih jestivih vrsta. Samo ime deliciosa upućuje na cijenjena svojstva okusa ploda. Više od okusa, tražen je zbog visoke nutritivne gustoće pakirane u čupavoj bobici. Tijekom cijele godine može se naći u standardnoj ponudi većine super marketa. Slično bananama, samo što kivi može rasti u našem podneblju.
Osobno, ne vidim zašto se kod nas češće ne uzgaja u domaćinstvima i okućnicama. Prilično je otporan na nametnike, dobro podnosi zimu i voli sunce. Pored vinove loze, odlična je zaštita od sunca kao prirodna zelena nadstrešnica. Prije nego se damo na nutritivnu analizu i koristi ovog voća, zanimljivo je zaviriti u njegovu povijest.
ODAKLE JE KIVI?
Danas na tržištu nalazimo kivi koji se uvozi dobrim dijelom iz nama susjednih zemalja. Relativno je nova kultura u našim krajevima, postao popularan još 80ih godina prošlog stoljeća. U ljudskoj prehrani je već nekoliko tisuća godina. Postoje podaci da su kanski vladari Kine smatrali kivi delicijom.
Prvi uzgoj je počeo u drevnoj kineskoj civilizaciji prije bar 2000 godina. Spomen ploda ima u drevnoj poeziji. Spominje se još oko 12 st. pr. Kr. U početku se nije se široko uzgajao. Većinom su plodovi brani u divljini. Kivi je češće korišten kao medicinska biljka u drevnoj kineskoj medicini. Najraniji zapisi o uzgoju i kultivaciji su iz vremena dinastije Tang (618-907 n.e.).
Sama biljka je porijeklom iz područja jugoistočne Azije. Otkriće i kultivacija voćke se pripisuje jugoistočnom području oko Jangce Kiang rijeke. Kineski naziv za kivi je mihou tao ( kineski izgovor 奇异果 ). Doslovni prijevod bio bi breskva makaki majmuna, jer su ovi uživali u njima. Sličnost dlakave vanjštine ploda vjerojatno je imala dodatnog utjecaja. Drugi manje korišten naziv je još i yang tao, što znači sunčeva breskva.
Kako je osvojio svijet? Da nije bilo jednog školske ravnateljice koja je bila na izletu u Kini prije skoro 120 godina, sve bi bilo drugačije. Moguće bi ostao dobro čuvana kineska tajna. Možda čak sve do globalizacije i otvaranja Kine prema svijetu 70ih godina prošlog stoljeća.
Marketing je stvorio predodžbu mjesta porijekla. Unatoč uobičajenoj pretpostavci, kivi nije voće poteklo s Novog Zelanda. Ponešto slično patlidžanu, mješavina zamrzlame i globalnog marketinga je učinila svoje. Kivi je puno ranije stigao u Europu i Ameriku.
Postoje zapisi da je u Francusku stigao još 1740. godine. Britansko Kraljevsko hortikulturno društvo prikupilo je uzorke biljke još 1847. godine. Kako su uzeli samo sjemenke muške biljke, nije bilo plodova. Osim interesa botaničara za egzotičnim vrstama, nije se komercijalno razmatrao za uzgoj. Tako je voće gotovo zaboravljeno. Sve do spomenutog izleta.
U Kaliforniji je prvi uzgoj počeo 60-ih godina prošlog stoljeća. U Europi je tek kampanja 1974. godine podigla interes za zelenim plodovima. Obilan sastav vitamina C u jednom plodu teško je ignorirati kao hranjivu vrijednost. Premda imaju i bogatiji izvori vitamina C (paprika, peršin ..), kivi je voće. Slatkoća i kiselkasta svježina mu daju prednost.
Marketing je samo pomogao u širenju popularnosti. U početku bijaše 70-ih i 80-ih godina kao skupa egzotika. Do 90-ih se udomaćio u standardnoj ponudi na policama trgovina i ponudi tržnica.
Biljka je iz Kine na Novi Zeland stigla 1904. godine. S putovanja po Kini, sjemenke je donijela Mary Fraser. Na engleskom je prvotno dobio ime kineski ogrozd (chinese goosebery). Naziv ćete pronaći ponegdje u tekstovima i enciklopedijskim člancima. Okus i izgled je donekle bio sličan ogrozdu, otuda naziv. Botanički gledano, kivi nema veze s ogrozdom niti ribizom. Pripadaju potpuno različitoj porodici (Grossulariaceae).
Kao i mnogo puta ranije, svjetska i prehrambena povijest se na čudan način prepliću. Naime, iz posađenog sjemena nikle su biljke, i prvi plodovi početkom stoljeća. Novi Zeland se pokazao prilično uspješnim u uzgoju. Nakon Drugog svjetskog rata počeo je i izvoziti kivi kao voće.
Međutim, pojavio se problem kod izvoza u Ameriku i druge zemlje zapadnog svijeta. Kineski kao pridjev nije u to vrijeme bilo popularno koristiti u Americi. Da to sročimo na blag način, rat u Koreji i druge posljedice Hladnog rata učinili su svoje.
Tako su novozelandski proizvođači tražili rješenje za novo ime. Imali su dobar proizvod. Trebali su naziv kojim bi istakli zemlju porijekla, a istovremeno izbjegli negativne konotacije. Nakon nekoliko različitih pokušaja (meloneta među njima) kivi je 1959. dobio svoj današnji naziv. Inače riječ dolazi iz jezika Maora, starosjedilaca Novog Zelanda.
Kako je podsjećalo na kiwija, pticu nacionalni simbol Novog Zelanda, dobilo je ime kiwifruit. Tako je i ostalo. Od 70-ih godina prošlog stoljeća polako ali sigurno je osvajao svijet kao globalno omiljeno voće. Grad Te Puke na Novom Zelandu još uvijek se predstavlja uz titulu svjetske prijestolnice kivija. Kiwifruit Capital of the World odavno više nije količinom najveći proizvođač. Ali ako neko mjesto zaslužuje biti povijesna memorabilija i spomendom ovog zahvalnog voća, onda to je Te Puke.
U Kini komercijalni uzgoj na većim površinama krenuo tek krajem 90-ih godina prošlog stoljeća. Danas govorimo o preko 40.000 hektara komercijalnih nasada. Kina je neosporna domovina, ali i vodeći proizvođač danas u svijetu. Iz povijesne perspektive, bolje ikad nego ikad.
MUŠKI I ŽENSKI KIVI
Kivika je loza penjačica. Lako se uzgaja u vrtu ili dvorištu. Osobito u toplijim, južnim krajevima. Ima lijepe bijelo žute cvjetove. Budući je jednospolna biljka, potrebno je imati mušku i žensku vrstu, ako se uzgaja radi voća. U pravilu ide omjer jedne muške na 4 ili 5 ženskih.
Poput vinove loze, ima dosta krupnog lišća. Lako može poslužiti i kao živa ograda ili zeleni zaklon. Neke od sorti koje lako uspijevaju kod nas su Hayward (muška), Atlas (ženska). U prosjeku prvi plodovi stižu nakon 3 godine.
Danas je daleko najveći prozvođač kivija u svijetu Kina. Uvjerljivo ispred ostalih zemalja. Na drugom mjestu je Novi Zeland. Za usporedbu, Kina proizvodi gotovo 4 puta više. Na ljestvici svjetskih proizvođača slijede Italija, Grčka, Iran i Čile. U našem neposrednom susjedstvu su treći i četvrti proizvođač na svijetu. Samo kažem.
VRSTE I SVOJSTVA
Kivi je krupna jajolika bobica. Sadrži tanku koricu, obloženu sitnim dlačicama. Korica je inače jestiva. Dapače, sadrži bogatstvo antioksidanta. Zbog teksture su dlačice na korici neprijatno iskustvo. Ako želite pojesti koru kivija, a ne volite okus dlačica, jednostavno ih sastružite krpicom ili papirom. Ako radite smoothie, otkinite ostatke peteljke i tvrde rupove na polovima ploda. Za sokove ili šejkove, možete ubaciti u blender ili sokovnik plod bez guljenja kore. Naravno, tvrde vrhove s peteljkama odsijecite.
Unutar ploda nalazi se karakteristična zeleno bijela pulpa (perikarp ploda). Unutarnji perikarp čini bjelkasta srž ploda. Obrubljena je zelenim zrakastim perikarpom. Po njemu je dobio drevno ime jer podsjeća na zrake sunca. Sastoji se iz zelenog vanjskog te unutarnjeg dijela koji sadrži sjemenke. Osim poznate zelene, također postoje kultivari kivija žute boje (Sungold).
Najčešće na tržištu nalazimo A. deliciosa. Postoje i druge jestive vrste. Vrlo je slična izvornoj A. chinensis od čijih sjemenki se dobiva skupocjeno kozmetičko ulje. Patuljasti kivi (A. arguta ) nema dlačice i ima sitnije plodove. Više je nalik krupnijem zelenom grožđu. Može se jesti bez guljenja.
Pregled nutritivnih svojstava standardno počinje s vitaminom C. .
PREGLED NUTRITIVNIH VRIJEDNOSTI
Kivi je doista bogat na vitaminu C. 100 g ploda sadrži 75 mg askorbinske kiseline (vitamin C). Prosječan plod ima 70 g, ovo bi bio jedan veći. Ili jedan i pol srednje veličine. To je gotovo čitav dnevni preporučeni unos (93% DV) ovog vitamina. U usporedbi s limunom, sadrži količinski isto. Premda je limun uobičajeno prva pomisao za ovaj vitamin.
Dragocjeni vitamin C dobro je poznat po mnogim važnim funkcijama za ljudsko zdravlje. Koža, živci, brojne metaboličke reakcije, kvaliteta kolagena, imunitet.
Pored brojnih metaboličkih uloga, vitamin C je ujedno i antioksidant. Jedan od glavnih serumskih antioksidanta u tijelu. To jest kad unosimo dovoljno vitamina C kroz prehranu. Kivi je odličan način kako uz malu količinu osigurati redovan dnevni unos. Za razliku od limuna, ima bolji prosjek sadržaja ostalih vitamina. Ako već forsiramo usporedbu. Pored C, ističu se još i vitamini K i E. Kod minerala se niti jedan posebno ne izdvaja. Ponešto od jednocifrenog niskog prosjeka odskaču vrijednosti bakra i kalija.
Ukupno gledano, nutrijenti čine kivi visoko vrijednom namirnicom. Vitaminsko mineralni sastav je više nego solidan. Kako po širini, tako po dubini prema nutritivnoj vrijednosti. Posebno ako uzmemo da je jedna voćka prosječna konzumacija. Jedan kivi dnevno je dovoljan.
Od makronutrijenata, kivi sadrži nešto šećera (9 g na 100g). Jedan prosječan plod će za dijabetičare biti pola jedinice kruha (BE). Masti (0,5g/100g) i proteini (1,1g/100g) u sastavu su količinski vrlo malo zastupljeni. Funkcionalna strana je više zanimljiva.
Jedan od sadržanih proteina je enzim aktinidin. Djeluje kao proteolitički digestiv. U praksi to znači da daje aktivni doprinos boljoj razgradnji proteina u probavi. Stoga je preporučljiv u međuobrocima tijekom dana. Posebno nakon većih obroka te hipokloridije.
Kivi također sadrži organske kiseline (1-3%). One daju svojstven kiselkasti okus. Najzastupljenije su kvininska i limunska, po 40-60% svaka. Manji dio je jabučna kiselina do 10% udjela kiselina. Važne su za definiciju okusa i zrelosti ploda, u međuigri omjera kiselina i šećera u sastavu.
kvininska kiselina
RADI ZA PROBAVU, POTIČE I OTVARA
Kombinacija organskih kiselina i proteolitičkih enzima je koktel bioloških aktivnosti za probavu. Može se koristiti kao odličan digestiv. Osobito nakon većih mesnih obroka. Aktinidin je enzim koji djeluje već u želucu, ali nastavlja svoj učinak i u tankom crijevu. Pomoći će potpunije probavljanje i stopu iskoristivosti razgrađenih hranjivih tvari, kao i prolazak hrane. Zbog sadržanih enzima i vlakana, dodatno djeluje i kao purgativ i blagi laksativ.
Osim kao voće, može se koristiti i za pac ili marinadu, kako bi omekšao meso prije termičke obrade. Slično korištenju enzimima bogatih papaje i ananasa. Tako kivi može dvaput biti koristan. U pacu ili marinadi prije, te kao voćni digestiv poslije grilanog ili roštiljanog mesa.
Vlakna, enzim, organske kiseline su pravi digestivni paket alata. Zbog specifičnog sadržaja kivi često daju titulu čistača u probavnom traktu. Pomaže razgraditi hranu, i time utječe na njenu iskoristivost. Također će skratiti njen boravak u probavnom procesu. Korisno svojstvo nakon konzumacije mesa i sličnih namirnica za koje ne želimo da se zadržavaju u probavnom traktu.
Neka istraživanja su upravo ovu ulogu naglasila kao efikasno sredstvo za poticanje motiliteta crijeva. Posebno za starije osobe. Konkretno, kao vrlo učinkovit i jednostavan način sprječavanja konstipacije. Već jedan plod dnevno pokazao se kao vrlo dobro rješenje. Kivi čini povoljne promjene u mikrobioti kao i proizvodnji postbiotika.
Hranjive vrijednosti kivija/100g, USDA Food Composition Data, 2022.
Od ostalih vitamina, tu je vitamin E i paleta B kompleksa. Skromna količinom ali dobra po širini. Vitamini B1, B2, B3, B5, B6 i folat. Od minerala tu je kalij, nešto bakra. U manjim količinama i magneziij, željezo, cink. Ostale vrijednosti su skromnije jednocifrene brojke dnevnih preporučenih vrijednosti.
ANTIOKSIDANTI
Glavna asocijacija na kivi su vitamin C i antioksidanti. Pored vitamina i minerala, dodatna snaga kivija je širok raspon različitih bioaktivnih tvari. Kivi sadrži kofaktor B vitamina inozitol. Sjemenke kivija ne sadrže puno masti, ali je 40 do 60% njihovog sastava važnu omega-3 kiselinu. Riječ je o alfa-linolenskoj kiselini (ALA). Idući put kad budete jeli kivi, dobro sažvačite meso ploda. S posebnim fokusom na sjemenke.
Međutim, ova bobica krije puno više od relevantnih količina vitamina C i antioksidanta. Uz antioksidante, tu je čitava paleta fitokemikalija (fitonutrijenata) različitih korisnih djelovanja po ljudsko zdravlje. Primjeri su polifenoli, tanini, flavonoidi, β-sitosterol, saponini, klorofil, kissper peptid, glutation, aktinidin enzim. Među bioaktivnim tvarima se obično prvo ističu antioksidanti.
Kivi doista ima visok profil antioksidanata (flavonoidi, karotenoidi beta karoten, lutein i zeaksantin, flavonoli, flavononi, glikozidi kavene kiseline, klorogena kiselina). Odličan je izvor fenolnih kiselina (kvininska u 3D prikazu gore). Sastojci kivija istraživanja povezuju s mnogo korisnih djelovanja po ljudsko zdravlje.
KAKO ISKORISTITI KIVI U PREHRANI?
Najjednostavniji način je oguliti koru i jesti svježe, sirovo voće. Također se može prerezati nožem, uzduž ili poprijeko, i jesti žlicom. Slično meko kuhanom jajetu. Usput spomenimo da će blagotvorno djelovati nakon obroka jaja.
Ako ste kupili plodove koji su tvrdi i nezreli, stavite ih pored jabuka. Ukoliko želite da kivi duže traje, držite ih dalje od jabuka. Etilen koji jabuke luče utječe na omekšavanje i brže dozrijevanje kivija.
Kivi se jako dobro slaže s bananom i jagodama. Bojom i svježinom okusa dobro pristaje u voćne salate. Krišku kivija možete dodati u mineralnu vodu umjesto limuna. Zeleni smoothie s lisnatim povrćem i kivijem je klasik. Jako dobra je poveznica za zeleno povrće ako koristite blender ili sokovnik. Zeleni smoothie mladih listova špinata, kelja ili raštike donosi još više vitamina C u kombinaciju. Plus ostali hranjive koristi od udruživanja voća i povrća.
Džem od kivija je također dobra opcija za napraviti. Posebno ako imate kiviku u dvorištu i godina bude rodna. Kolači, deserti i slastice su općenito zahvalan medij za kivi. Kiselkasti okus i svježina koju daje, može se koristiti na razne načine. Voćne pite, torte, tart i drugi kolači su sjajan primjer. Može oplemeniti i recept kruha s bananama.
Kivi se slaže i s suhomesnatim proizvodima te sirevima. Slažete li kanape, na štapiću će se odlično sljubiti sa sušenim mesom i suhim ili mekim sirevima. Umjesto umaka od brusnica, drobljeni kivi će biti odličan prilog uz pečeno meso ili divljač. Jeste li probali umjesto ananasa staviti kivi na pizzu?
TKO MOŽE IMATI POSEBNE KORISTI?
Zahvaljujući relevantnom sastavu vitamina i minerala, te širokoj lepezi bioaktivnih tvari, kivi je svestrano koristan. Protuupalno, antioksidativno, antidijabetičko, antihipertenzivno, antikarcinogeno, antifungalno, hepatoprotektivno, antiplateletno, antiastmatično, antinociceptivno, antiretroviralno i druga djelovanja se povezuju s aktivnim tvarima koje sadrži. Od jednog kivija nećete ozdraviti niti imati štit od svih bolesti. Međutim, navedena djelovanja, i u najblažem obliku daju široku listu razloga zašto je kivi dobro uvrstiti na jelovnik češće nego što to sezona prehlade traži.
Lako je dostupan tijekom cijele godine. Protuupalna prehrana je naziv koji često koristimo za mnoge tegobe današnjeg načina života. Hranjive koristi kivija pristaju kod upalnih bolesti i stanja koja su zahvalna za dodatni unos antioksidanta. Nadalje, za imunitet je definitivno jak saveznik. Dobro je ako se kivija sjetite kad ste već osjetili prve simptome prehlade. Jedino valja biti oprezan jer može biti nagrizajući za grlo.
Primjena od interese je svakako kod redukcijskih dijeta. Sindrom iritabilnog crijeva i SIBO su također dobre osnove za uvrštavanje u prehranu. Borite li se s visokim kolesterolom (hiperlipidemija), kivi je preporučljivo uvesti na jelovnik. Neka istraživanja pokazala su korist smanjenja vrijednosti kod povišenog kolesterola uz redovnu konzumaciju kivija.
Kivi je voće koje voli kožu izvana i iznutra. Već je sama kombinacija vitamina E i C odlična vijest. Paket antioksidanta i voćne kiseline samo su dodatni bonus u ionako vrijedan nutritivni paket. Ponekad se koristi i u voćnim maskama za čišćenje kože izvana.
Dio djelovanja kod olakšanja gastrointestinalnih simptoma (loše probavljanje hrane, nadimanje, konstipacija) je već naveden. Istraživanja su pokazala da jedan do dva kivija dnevno kroz mjesec dana kod starijih osoba polučio pozitivne rezultate kod konstipacije, omekšavanja stolice i motiliteta crijeva.
Na Novom Zelandu je, primjerice, dio uobičajene bolničke praksa davati sok kivija kao blagi laksativ. Kivi je inače dobro rješenje kod konstipacije. Pored digestivnih tegoba, kivi pomaže i kod slabe želučane kiseline (hipokloridija). In vitro istraživanja su pokazala da kivi uskače kod slabe kiselosti želučane kiseline. Djelovanje kivija poboljšava proteolizu čim kiseli pH u želucu počinje slabiti. Nema posebnog dodatno učinka kod normalne pH kiselosti želuca.
Kivi je dobar primjer kako se može poboljšati prehrana na poslu. Posebno u kasnu jesen, zimi i rano proljeće. Sezona prehlade nije uviđavna na deficit vitamina C. Ima li jednostavniji način da se parira izazovu i testovima naše otpornosti, nego jedan kivi dnevno? Uz to, osobe koje rade sjedilačke uredske poslove se malo kreću. Probava s boravkom u zatvorenom prostoru može također biti u problemu zastoja i usporavanja. Još jedan razlog zašto je u hladno vrijeme sjajno koristiti sezonu svježeg kivija.
Za kraj, kivi sadrži serotonin. Postoje istraživanja koja su pokazala da konzumacija uvečer pomaže kod poremećaja spavanja. Ako putujete negdje, pored probiotika, potražite kivi za pomoć kod jetlag problema. Također, kod proljetnog umora, ako se sjetite krajem iduće zime.
KOME MOŽE SMETATI KIVI?
Kivi je poznati alergen. Sastojak odgovoran za alergijsku reakciju je često aktinidin. Isti onaj enzim s korisnim djelovanjem kod digestije hrane. Simptomi variraju od može biti oticanje jezika, peckanje i oteklina u grlu, pa sve do povraćanja i kožnog osipa.
Zbog enzimskog djelovanja i kiselina, kivi može biti problem i u slučajevima akutne upale kod gastritisa ili sindroma iritabilne probave. Relativno visok sadržaj vitamina K može biti u kontraindikaciji s lijekovima protiv grušanja krvi i antikoagulansima. Ako često konzumirate kivi, i pijete lijekove za trombozu ili druge slične dijagnoze, dobro je provjeriti sa svojim liječnikom oko mogućih neželjenih nuspojava ili interakcije s lijekovima.
Kivi se općenito uzima kao solidan izbor za većinu kod SIBO dijete. Sadrži 3 g vlakana od kojih je veći udio netopivih (2,7 g). Većini će odgovarati, jer sadrži nizak udio FODMAP vlakana. Problem mogu eventualno predstavljat sadržaj šećera. 4,5 grama fruktoze na 100 g može za neke biti previsok FODMAP prag. Kao i uvijek, u prehrani nema 100% prihvatljive namirnice za sve.
Ipak, neki će možda morati odrediti količinu koju mogu sigurno konzumirati. Važno je pronaći točku ravnoteže između koristi i neželjenih nuspojava. Poput drugih namirnica, količina i izbor su individualni kada je SIBO u pitanju.
Naravno ako se pokaže kao smetnja u probavnom traktu iz bilo kojeg drugog razloga, treba pripaziti na konzumaciju. Ili s količinom umjereno, ili napraviti kraću pauzu. U potpunosti izbjegavati u slučaju alergije na samu biljku. Posebno kod mogućnosti križnih alergija s već postojećim reakcijama na hranu. Posebna napomena je kod histaminske reakcije. Kivi može biti okidač, premda sam ne sadrži značajnu količinu histamina. Stoga trebaju biti na oprezu osobe koje imaju intoleranciju histamina.
literatura
New Zealand Journal of Crop and Horticultural Science, Review: Kiwifruit in China, 2010-
Rush E.C., Patel M., Plank L.D., Ferguson L.R. Kiwifruit promotes laxation in the elderly. Asia Pac. J. Clin. Nutr. 2002;11:164–168.
-
Wyeth J.W., O'Rourke M., Wong J.S., Keating J.P. (Capital and Coast District Health Board, Wellington, New Zealand). 2000. Unpublished work. Prevalence and Management of Constipation in Wellington and Kenepuru Hospitals
-
Ma T, Lan T, Geng T, Ju Y, Cheng G, Que Z, et al. Nutritional properties and biological activities of kiwifruit (Actinidia) and kiwifruit products under simulated gastrointestinal in vitro digestion. Food & Nutrition Research. 2019;63: 10.
